Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru
Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru
Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru obuhvaća građu od početka 20. stoljeća do danas. Najopsežnija zbirka Muzeja suvremene umjetnosti trenutačno broji oko 6360 muzejskih predmeta. Među djelima iz prve polovice 20. stoljeća koja se nalaze u Zbirci posebno se mogu istaknuti crteži Miroslava Kraljevića i Milana Steinera te ekspresionističke grafike i crteži Sergija Glumca. Od rijetkih avangardnih umjetničkih publikacija, među ostalim, Zbirka posjeduje dadaističku publikaciju Die Kathedrale Kurta Schwittersa i necenzurirano izdanje časopisa Dada Tank. Umjetnost nakon 1950. u Hrvatskoj obilježilo je programatsko zalaganje za legitimnost apstraktne umjetnosti skupine EXAT 51: u Zbirci se nalazi niz crteža i nacrta članova skupine, među kojima se posebno izdvajaju nacrti budućih sudionika skupine, Ivana Picelja, Aleksandra Srneca i Vjenceslava Richtera za jugoslavenske paviljone na sajmovima u Stockholmu, Beču i Hannoveru (1949. – 1950.) Sudionici međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije (1961. – 1973.) svojim radovima formiraju konstruktivistički dio zbirke. Među djelima hrvatskih autora ističu se grafičke mape Jurja Dobrovića i mobilne grafike Miroslava Šuteja, dok su u mediju grafike od međunarodnih umjetnika zastupljeni Getulio Alviani, Alberto Biasi, Max Bill, Piero Dorazio, Julio Le Parc, Richard Mortensen, Otto Piene, Jesus Raphael Soto, Victor Vasarely. Gotovo istodobno je u Zagrebu djelovala protokonceptualna umjetnička skupina Gorgona (1959. – 1965.) koja je imala velikog utjecaja na kasniji razvoj konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Jedanaest brojeva antičasopisa Gorgona koji se čuvaju u Zbirci mogu se shvatiti i kao kraći pregled umjetničke aktivnosti skupine i njezine suradnje sa srodnim značajnim umjetnicima iz inozemstva. Iz prve generacije konceptualnih umjetnika koja je sedamdesetih godina provodila Novu umjetničku praksu u Hrvatskoj u papirnom su mediju kroz crteže, kolaže i knjige umjetnika u Zbirci prisutni Tomislav Gotovac, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marijan Molnar, Braco Dimitrijević. Nepretenciozni je papir često medij izražavanja u konceptualnoj umjetnosti – u Zbirci je uglavnom prisutan i kroz radove iz Galerije stanara Ide Biard i fluksusovskih djela iz Donacije Conz. U Zbirci se tako, među ostalim, nalaze djela poznatih konceptualnih umjetnika kao što su Anette Messager, Balinta Szomathhyja, Jana Dibbetsa, Georgea Maciunasa, Nam June Paika, Carolee Schnemman, Josepha Beuysa. Ostavština radova Antuna Motike čini važan segment Zbirke – više od tisuću crteža i dvadeset albuma s eksperimentima, crtežima i intervencijama ilustriraju njegov značajan doprinos likovnoj i istraživačkoj praksi umjetnosti druge polovice 20. st. Posebnu cjelinu čini zbirka plakata koja okuplja plakate nastale mahom u Hrvatskoj od 60-ih godina dvadesetog stoljeća: njezinu jezgru čine plakati objavljeni uz izložbeni program tadašnje Galerije suvremene umjetnosti (današnjeg Muzeja) koje je od 1956. do 1983. oblikovao pionir hrvatskog grafičkog dizajna druge polovice 20. st. Ivan Picelj. Za serije plakata Ivana Picelja i Mihajla Arsovskog Muzej je nagrađen Zlatnom medaljom na međunarodnoj izložbi plakata u Vareseu (Italija) 1972. godine. U oblikovanju vizualnog identiteta GSU-a/MSU-a, osim Picelja, sudjelovao je niz umjetnika čiji su plakati također zastupljeni u Zbirci, kao što su Mihajlo Arsovski, Dalibor Martinis, Dubravka Rakoci, Boris Bućan, Goran Trbuljak, Igor Kuduz… Uz ciklus plakata Ivana Picelja, u Zbirci se nalaze i gotovo cjeloviti plakatni opusi Borisa Bućana, Mihajla Arsovskog, Borisa Ljubičića. Od inozemnih autora zastupljenih u Zbirci plakata ističe se donacija plakata proslavljenog američkog dizajnera Miltona Glasera.

Institucija
Muzej suvremene umjetnosti
Datum objave
2023-09-12
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail