Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Zbirka skulpture
Zbirka skulpture
Zbirka skulpture MSU-a broji gotovo 1000 umjetničkih djela, a radovi svojim nastankom sežu od prve polovice 20. stoljeća do danas. Kako Muzej suvremene umjetnosti od svog osnutka u svojem izložbenom programu i zacrtanoj strategiji otkupa aktivno prati inovativna umjetnička kretanja, tako se i u Zbirci skulpture uočava eksperimentiranje u trodimenzionalnoj formi i širenje pojma medija skulpture na objekte, multiple, readymade, asamblaže, ambijente, instalacije. Posebnost zbirke čine radovi umjetnika koji su tijekom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina sudjelovali u manifestacijama Novih tendencija koje su se u organizaciji Galerije suvremene umjetnosti (današnji Muzej suvremene umjetnosti) održavale u Zagrebu od 1961. do 1973. godine. Na međunarodnim likovnim izložbama i simpozijima u Zagrebu su pokazana eksperimentiranja s novim tehničkim medijima pa su izlagani različiti oblici programirane umjetnosti, kinetički i luminokinetički objekti, dok su se posljednje Tendencije bavile računalnom umjetnošću te vizualnim istraživanjima. U okviru Novih tendencija nastali su radovi naših najpoznatijih umjetnika od kojih su u zbirku skulpture uključeni: Vojin Bakić, Vladimir Bonačić, Julije Knifer, Vlado Kristl, Ivan Kožarić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Ljerka Šibenik, Miroslav Šutej. Zbirka je obogaćena i djelima inozemnih umjetnika koji su izlagali u Zagrebu: Mark Adrian, Getulio Alviani , Alberto Biasi, Dadamaino, Edoardo Landi, Julio Le Parc, Bruno Munari, Rafeale Soto, Victor Vasarely. Opus Ivana Kožarića, jednog od naših najznačajnijih kipara druge polovice 20. stoljeća, sustavno je praćen od njegovih ranih i gorgonaških radova pa zbirka posjeduje njegova antologijska djela. U zbirci su i radovi gorgonaša Dimitrija Bašićevića Mangelosa i Josipa Vanište. Nova umjetnička praksa krajem šezdesetih i u sedamdesetim godinama donosi konceptualne i ambijentalne radove, primarnu i analitičku skulpturu koja propituje postupak nastajanja skulpturalnog djela, procese rada, materijale i sam kontekst nastanka (Ladislav Galeta, Vladimir Gudac, Tomislav Gotovac, Josip Pepi Stošić). Krajem sedamdesetih i osamdesetih godina nastaju brojna postkonceptualna i postmodernistička djela umjetnika mlađe generacije kojima su instalacije i objekti dominantan izraz (Slavomir Drinković, Branko Lepen, Vlado Martek, Ante Rašić, Damir Sokić, Mladen Stilinović, Edita Schubert). Zbirka također posjeduje antologijske instalacije nastale u devedesetima i početkom 2000. Gorana Petercola, Gorkog Žuvele, Vesne Pokas, Petra Barišića, Ines Krasić, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Alema Korkuta, a od inozemnih umjetnika među ostalima uključuje Chen Zhena i Jimmieja Durhama. Duba Sambolec 2007. muzeju donira 15 radova, mahom kiparskih instalacija, nastalih od 1993. do 2005. kojima se referira na ratna stanja kao simptome aktualnih društvenih zbivanja. Posebnost zbirke je Dvostruki tobogan Carstena Höllera koji je naručen i izveden tijekom gradnje novog muzeja te je postao atrakcija za posjetitelje i jedan od prepoznatljivih simbola muzeja ali i dio konstrukcije zgrade.

Institucija
Muzej suvremene umjetnosti
Datum objave
2023-09-12
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail