Ostavština Većeslava Henneberga na portalu eKultura

Ostavština Većeslava Henneberga (Zagreb, 22. ožujka 1889. – Zagreb, 5. travnja 1937.), uglednog kulturnog povjesničara, kustosa i konzervatora, predstavlja neprocjenjiv izvor za istraživanje hrvatske kulturne baštine, a čuva se u Ministarstvu kulture i medija. Ova vrijedna zbirka nastala je tijekom prve četvrtine 20. stoljeća i obuhvaća raznovrsne materijale kao što su neobjavljeni rukopisi, novinsko članci, izvještaji sa terena, planovi i nacrti prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta, bilješke, iscrpne bibliografije i fotografije.

Fotografski dio Ostavštine, otkupljen 1950. godine, postao je dostupan javnosti 2016. godine na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija, a od 2023. godine fotografska dokumentacija može se pogledati na portalu eKultura ovdje.

Rukopisni materijali, nacrti i ostali dokumenti, otkupljeni tijekom 1987./88. godine, koji također čine dio ove opsežne zbirke mogu se razgledati ovdje.

Najveći dio Ostavštine vezan je uz istraživanja povijesti Like, dok se manjim dijelom bavi Medvednicom, domaćim i stranim dvorcima te srednjovjekovnim Soko gradom u Bosni i Hercegovini.

Dokumentacija o Ličkim gradinama čini najopsežniji segment i obuhvaća približno tri tisuće dokumenata o 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta. Posebno se ističe Hennebergova ispitna radnja iz 1919. godine, pod nazivom “Jugozapadna hrvatska visočina u doba Hacqueta i Frasa”, koja nudi detaljan prikaz političkih, povijesnih, geografskih i etnografskih podataka o naseljima i stanovništvu Like.

Ostavština Većeslava Henneberga iznimno je vrijedan povijesni izvor koji pruža uvid u hrvatsku kulturnu baštinu s početka 20. stoljeća. Njena stručna i kulturnopovijesna važnost prepoznata je 2016. godine kada je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.