Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Ante Šupuk (1838. – 1904.)

Rođen je 21. kolovoza 1838. godine u šibenskoj obitelji čija se povijest može pratiti od početka 17. stoljeća. U ranoj mladosti počeo se zanimati za političku situaciju, a zahvaljujući utjecaju i podršci don Josipa Mrkice postao je čelni čovjek Narodne stranke u Šibeniku.

Prvi značajni politički uspjeh Šupuk je ostvario na izborima za Dalmatinski sabor 1870. na kojima je izabran za zastupnika šibenskog kotara s Josipom Raimondijem i Josipom Fontanom. Od tada je redovno biran za zastupnika u Dalmatinskom saboru, a nešto poslije i u Zastupnički (donji) dom bečkog Carevinskog vijeća. Odlikovan je kao vitez Carskog reda Franje Josipa za građanske zasluge.

Pobjeda Narodne stranke na općinskim izborima 1872. i njegovo imenovanje za načelnika Šibenika 15. siječnja 1873. usmjerili su Šupukovo djelovanje u narednim godinama i ujedno označili prekretnicu u političkom, gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju grada. Dužnost načelnika obavljao je s kraćim prekidima do 1903. godine kad se zbog osobnih razloga povukao s te funkcije. Na čelu Narodne stranke u Šibeniku ostao je do svoje smrti 11. svibnja 1904. godine.

Osim važnih infrastrukturnih projekata koje je ostvario kao saborski zastupnik i načelnik šibenske općine, sa sinom Markom uspješno je dovršio nekoliko privatnih poduzetničkih projekata, a najvažniji je izgradnja hidroelektrane Krka na Skradinskom buku 1895. godine, početne točke cjelovitoga energetskog sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje od Krke do Šibenika. Za realizaciju projekta podjednako je zaslužan njegov najbliži suradnik inženjer Vjekoslav Meichsner, suvlasnik poduzeća Šupuk i Meichsner – prva povlaštena električna centrala u Dalmaciji “Krka”. Radovi na hidroelektrani, jedanaest kilometara dugom dalekovodu i distributivnoj niskonaponskoj mreži sa šest trafostanica u Šibeniku bili su gotovi u ljeto 1895. godine.

S gradskom upravom ugovorena je prodaja električne energije za javnu rasvjetu za iznos od 5000 forinti godišnje. U večernjim satima 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je osvijetlilo dvanaest lučnih lampi i 216 žarulja na izmjeničnu struju.

Umro je godinu poslije smrti sina Marka, 11. svibnja 1904., u 66. godini života. Nekoliko dana prije smrti, 3. svibnja 1904. godine, napisao je oporuku u kojoj je svoju imovinu ostavio svojoj unučadi, Markovoj djeci. U oporuci je, između ostaloga, zapisao:

Preporučam mojim unucima da budu uvijek u svim svojim pothvatima imali u prvom redu pred očima boljak i sreću svojeg hrvatskog naroda i svog rodjenog grada. U tom pogledu neka stupaju stazom pokazanom od naših predja i neka nastoje da budu na diku i obitelji i rodu svom.