Životopis

Don Krsto Stošić rođen je 16. srpnja 1884. godine u šibenskom Varošu. Otac mu je Paško zvan Andrijaš, ugledan šibenski težak, a majka Vica, rođena Piližota Konjevoda, kućanica i izrađivačica muških narodnih odjela. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, prva dva razreda gimnazije u Sinju, a ostalih šest u Zadru gdje je maturirao i završio bogoslovni studij. Za svećenika je zaređen 28. ožujka 1909. godine. Od tada počinje njegovo pastoralno i katehetsko djelovanje, bavljenje raznovrsnim društvenim i kulturnim aktivnostima, istraživačkim i publicističkim radom.

Tijekom svećeničkog djelovanja obavljao je brojne crkvene službe, a istovremeno je radio kao vjeroučitelj. Bio je župski upravitelj u Betini (1909. – 1910.), koralni vikar i župski pomoćnik u Župi sv. Jakova (1910. – 1915.), aktuar biskupske kurije (1910. – 1913.), kapelan crkve Sv. Duha u Šibeniku (1910. – 1912.) i crkve sv. Luce (1910. – 1917.), biskupski kancelar i tajnik (1913. – 1914. i 1919. – 1921.), orguljar u katedrali u dva navrata, član odbora za dijecezanske đake (1912. – 1921.), propovjednik u katedrali (1911. – 1915.), delegat biskupije za karitativni tečaj u Beču (16. – 25. rujna 1918.), član odbora za gradnju sjemeništa u Šibeniku i garant kod banke (1927.), upravitelj svetišta Gospe Vrpoljačke (1928. – 1932.), tajnik svećeničke uzajamnosti.

Uz obveze koje mu je nosio svećenički poziv Stošić je bio angažiran u društvenom životu grada, a osobit interes imao je za kulturnu i povijesnu baštinu Šibenika i okolice. Zabilježeno je da je bio učitelj pjevanja, prirodopisa i kaligrafije na građanskoj školi (1921. – 1922.), član Crvenog križa, tajnik Filharmoničkog društva, pročelnik dramskog kluba Hrvatskog narodnog saveza (1923. – 1924.), inicijator studije i postavljanja ploča s nazivima ulica u Šibeniku (1924. – 1925.), član Povjerenstva šibenske općine (1924.), povjerenik za Šibenik i okolicu Konzervatorskog ureda u Splitu (1925.), vodič po Šibeniku i okolici, tajnik Društva za poljepšavanje okolice „Šubićevac“ (1925. – 1933.), član uprave Gradske štedionice (1929. – 1933.), inicijator proslave i programa 500. obljetnice šibenske katedrale (1931.), član Kola hrvatskih književnika u Zagrebu (1929.), povjerenik Galerije umjetnina Primorske banovine u Splitu (1932.) te član utemeljitelj „Braće hrvatskog zmaja“ s naslovom Zmaj šibenski (1932.). Uz to bio je utemeljitelj i voditelj Knjižnice „Pavlinović“ (1916.) i Gradskog muzeja kralja Tomislava (1925.). Njegova istraživanja i zapažanja o šibenskoj kulturnoj baštini zabilježena su u mnogo publikacija i rukopisa u kojima je studiozno opisivao spomenike, pejzaž, ljude i posebnosti Šibenika i okolice. U raznim novinama i časopisima objavio je brojne članke i rasprave u kojima su Šibenik i njegova okolica u sadašnjosti i prošlosti glavna tema. Bio je dobrotvor i donator – veliki novčani iznos ostavio je za uzdržavanje šibenskih siromaha, a knjige religioznog sadržaja oporučno je ostavio Samostanu sv. Luce.

Don Krsto Stošić umro je 25. siječnja 1944. godine u Tisnom kamo se sklonio nakon razornog savezničkog bombardiranja Šibenika 13. prosinca 1943. godine. Posljednje dane proživio je u kući Stipe Crvelina p. Mate gdje ga je zadesio srčani udar nakon kojega je preminuo. Pokopan je u svećeničkoj grobnici u Tisnom. Njegovi su posmrtni ostaci preneseni 20. kolovoza 1948. u obiteljsku grobnicu na groblju sv. Ane u Šibeniku.

Zdenka Bilušić

*Životopis je skraćena verzija opširnijeg životopisa autora fra Stanka Bačića.