Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Kontekst: Rat, okupacija, „Oluja“

Rat za neovisnost Republike Hrvatske, odnosno hrvatski Domovinski rat, trajao je od 1991. do 1995. godine i bio je posljedica pokušaja realizacije velikosrpskih planova (nakon raspada jugoslavenske zajednice) kojima se težilo stvaranju „Velike Srbije“, države u kojoj bi srpski narod živio u jednoj političkoj zajednici i koja bi uključivala i područja izvan Srbije, poput velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Renato Branđolica / Izbori 1990.
Renato Branđolica / Podizanje hrvatske zastave na jarbol 25. srpnja 1990.

Nakon što je Hrvatska 25. lipnja 1991. proglasila neovisnost i suverenost, otvoreno su dio srpske manjine iz Hrvatske i srpsko političko vodstvo, predvođeno Slobodanom Miloševićem uz vojnu potporu tadašnje JNA (Jugoslavenske narodne armije) pokrenuli rat protiv nje.

Renato Branđolica / Oduševljenje Zagrepčana nakon donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH 25. lipnja 1991.

Dio Srba u Hrvatskoj organizirao se politički i vojno, već krajem 1990., proglasivši stvaranje Srpske autonomne oblasti Krajine (SAO Krajina), a krajem 1991. Republiku Srpsku Krajinu (RSK) na otprilike trećini okupiranog hrvatskog teritorija, uključujući dijelove istočne Slavonije, Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije.

Željko Gašparović / Tenk JNA T-34 zaustavljen kod Starog Grabovca, listopad 1991.
Pavo Urban / Luka Gruž

Na okupiranom području proveden je sustavan progon i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva. Tisuće Hrvata i drugih nesrba bile su ubijene, mučene ili protjerane, a mnogi gradovi i sela, poput Vukovara, razrušeni su do temelja. Vukovar je postao jedan od simbola hrvatske patnje i otpora — nakon tromjesečne opsade u jesen 1991., grad je okupiran, a uslijedili su brojni ratni zločini, uključujući masovna pogubljenja ranjenika i civila na Ovčari.

Željko Gašparović / Prognani mještani Košutarice (općina Jasenovac) pod zaštitom UN vojnika obilaze svoje domove u kolovozu 1993. godine.

Unatoč brojnim pregovorima, uključujući i posredovanje međunarodne zajednice te privremene mirovne sporazume, politička rješenja nisu davala konkretne rezultate. Srbija je i dalje vojno, logistički i politički podržavala pobunjene Srbe u Hrvatskoj, dok je Hrvatska, unatoč embargu na oružje, gradila vlastite oružane snage. Jedan od zadnjih pokušaja mirnog, političkog, rješenja bila je ponuda Plana Z4 (1995.) koji je srpska pregovaračka strana (RSK) uz potporu i poticaj Slobodana Miloševića odbila.

Dvije ključne operacije 1995., kao nastavak oslobodilačkih operacija iz 1994., a koje su promijenile tijek rata, bile su „Bljesak“ i „Oluja“.

U svibnju 1995. izvedena je operacija „Bljesak“, kojom je oslobođen preostali dio zapadne Slavonije (pod srpskom kontrolom od 1991. godine). Potom je u kolovozu uslijedila operacija „Oluja“, najveća i najznačajnija hrvatska oslobodilačka operacija. U četiri dana oslobođena je gotovo cijela okupirana središnja i južna Hrvatska, a u Knin, središte RSK, hrvatski su vojnici ušli već drugi dan operacije.

Tijekom operacije poginulo je i nestalo, prema podatcima Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva obrane RH-a 245 hrvatskih vojnika i policajaca, a oko 1100 njih je ranjeno.

Renato Branđolica / Srbi iz Okučana dobivaju Domovnice, svibanj 1995.

Operacija „Oluja“ dovela je do vojnog i političkog kraha sna o Velikoj Srbiji. Paradržava stvorena u zločinu u kolovozu 1995. prestala je postojati.  

Dio koji je ostao izvan djelovanja hrvatske vlasti (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) mirno je nakon niza razgovora i pregovora predan uz ustupke učinjene tamošnjoj srpskoj manjini početkom 1998. godine (kroz proces mirne reintegracije).

Domovinski rat bio je ključna prekretnica u povijesti Hrvatske — borba za slobodu, teritorijalni integritet i međunarodno priznanje. Unatoč ogromnim gubicima i razaranjima, Hrvatska je uspjela obraniti svoju neovisnost i postaviti temelje moderne države.

Renato Branđolica / Hrvatska zastava na desnoj obali Kupe 1995.