Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Fotoreporteri: Ukratko o njima

Fotografije korištene za ovu izložbu snimili su cijenjeni hrvatski ratni fotografi i fotoreporteri Renato Branđolica, Željko Gašparović i Pavo Urban. Bili su novinari, neki od njih i vojnici te svakako svjedoci povijesti – iza objektiva, ali uvijek u središtu događanja. Dokumentirali su u razdoblju od 1991. do 1995. značajne trenutke obrane Hrvatske, stradanja i patnju civila te razaranja gradova.

Njihove su fotografije dragocjen zapis o surovoj stvarnosti rata.

„Okolnosti u kojima sam se našao tih godina Domovinskog rata proizašle su iz niza događanja, s fotoaparatom u rukama i snimkama za koje sam znao da ce njihovo vrijeme doći. Nikome i nigdje nisam želio rat, suze i krv, ali stvaranje hrvatske države bilo je trenutak koji je trebalo zabilježiti, svatko na svoj način, ja u ulozi novinara fotoreportera, a Zvonimir Boban prkosno na onoj nogometnoj utakmici između Dinama i Crvene zvezde, kad je skokom branio svoje dostojanstvo, i kako se kasnije tijekom zbivanja pokazalo, dostojanstvo svih nas.“

(Renato Branđolica, Svjedok vremena – objektivom kroz Domovinski rat, 2019.)

Fotoreporter u službi istine

Renato Branđolica rođen je 1. srpnja 1963. u Zagrebu. Po struci novinarski fotoreporter, karijeru započinje 1981. u Sportskim novostima, a od 1984. do 2010. djeluje kao fotoreporter Večernjeg lista. Njegove fotografije objavljivane su u gotovo svim izdanjima Vjesnikova novinskog sustava, ali i u brojnim svjetskim tiskovinama, zahvaljujući suradnji s renomiranim agencijama poput Reutersa, Associated Pressa i Europske fotoagencije (EPA). Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj, a posebno se ističu izložbe s tematikom Domovinskog rata, prikazane u brojnim gradovima diljem svijeta. Renato Branđolica svojim je objektivom bilježio istinu u trenutku – bez suvišnih riječi, ali s jasnom porukom: svjedočiti, zapamtiti, ne zaboraviti.

Fotograf i svjedok obrane Hrvatske

Željko Gašparović, rođen 1954. u Novskoj. Fotografijom se bavi od 1983., a svoju ljubav prema njoj prenosio je u radu s mladima. Bavio se umjetničkom i dokumentarnom fotografijom, a dokazao se i u ratnoj. Dragovoljac je Domovinskog rata od 1991. godine. Kao pripadnik Ratnog Press centra Operativne grupe Posavina u Novskoj bilježio je razaranja vlastitog grada pod agresijom JNA i srpskih paravojnih snaga, patnje civilnog stanovništva te prve korake u stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske. Pratio je 1. gardijsku brigadu Tigrovi na dubrovačkom bojištu, na Velebitu i u nizu drugih operacija i akcija.

Željko Gašparović ostaje ustrajan svjedok istine s pogledom usmjerenim prema onome što ne smije biti zaboravljeno.

Fotograf koji je život dao za istinu

Pavo Urban rođen je 1. kolovoza 1968. u Dubrovniku. Nakon završene pomorske škole i studija na Pomorskom fakultetu kratko plovio brodovima Jadrolinije. Još kao srednjoškolac zaljubio se u fotografiju te postao član fotokluba „Marin Getaldić“. U jeku Domovinskog rata kao 23-godišnjak prijavljuje se kao dragovoljac i sudjeluje u obrani Dubrovnika. Nakon pada Župe dubrovačke, vraća se u opkoljeni grad i uzima kameru u ruke – borbu nastavlja objektivom. Dokumentira razaranje Dubrovnika za Slobodnu Dalmaciju, Dubrovački vjesnik i Ministarstvo informiranja RH. Njegove fotografije svjedoče o hrabrosti, boli i ljepoti koja prkosi uništenju. Poginuo je 6. prosinca 1991., tijekom granatiranja povijesne jezgre Grada, u blizini Orlandova stupa. Pavo Urban ostaje simbol hrabrosti, istine i vječne posvećenosti svome gradu.

Posljednji pozdrav Pava Urbana