Komersteinerova radionica i Majstor širokih usta

Nakon 1694. godine u Komersteinerovoj radionici stasaju nove kiparske snage, vjerojatno stoga što sam majstor više nije preuzimao samostalne narudžbe. U radovima suradnika i sljedbenika Komersteinerova tipologija figura je načelno zadržana, ali u pojednostavljenom i sirovijem obliku zbog različitih dosega njihove zanatske vještine. Brojnošću djela osobito se ističe ruka „Majstora širokih usta“ ovdje vidljiva na kipovima iz nekadašnje kapele sv. Kvirina u Sisku.
U sačuvanom ugovoru za glavni oltar nekadašnje franjevačke crkve Sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću pojavilo se ime Michaela Komersteinera, majstorovog sina, koji se smatra drugom sljedbeničkom kiparskom rukom. Za njega se pretpostavlja da je preuzeo očevu radionicu. Prema ostalim do danas sačuvanim svetačkim kipovima karakteristične tipologije izgledno je da radionica aktivno djeluje još u prvom desetljeću 18. stoljeća, nakon čega potpuno zamire.

Anonimni „Majstor širokih usta“
KIPOVI S OLTARA SV. KVIRINA
Zagreb, 1699.
iz nekadašnje kapele sv. Kvirina, Sisak

sv. Augustin
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
sv. Ambrozije
drvo rezbareno, poliromirano i pozlaćeno
sv. Stjepan kralj
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
sv. Ladislav kralj
drvo rezbareno, poliromirano i pozlaćeno
oltarni stupovi
drvo rezbareno, polikromirano

Bl. Dj. Marija
Zagreb, 1696.
Crkva Pohoda Bl. Dj. Marije, Stari Farkašić
s nekadašnjeg glavnog oltara
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Sv. Ana
Zagreb, 1696.
Crkva Pohoda Bl. Dj. Marije, Stari Farkašić
s nekadašnjeg glavnog oltara
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Sv. Joakim
Zagreb, 1696.
Crkva Pohoda Bl. Dj. Marije, Stari Farkašić
s nekadašnjeg glavnog oltara
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Michael Komersteiner (?)
APOSTOL
Zagreb, 1702. (?)
Župna crkva , Kloštar Ivanić
iz nekadašnje franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja, Kloštar Ivanić
drvo rezbareno, polikromirano

Michael Komersteiner (?)
APOSTOL
Zagreb, 1702. (?)
Župna crkva, Kloštar Ivanić
iz nekadašnje franjevačke crkve sv. Ivana Krstitelja, Kloštar Ivanić
drvo rezbareno, polikromirano

SV. ROK
Zagreb, oko 1700.
vjerojatno iz župne crkve sv. Anastazije, Samobor
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Samoborski muzej

APOSTOL PETAR
Zagreb, poslije 1700.
privatna zbirka „dr. Milivoj Rošić“
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

APOSTOL PAVAO
Zagreb, poslije 1700.
privatna zbirka „dr. Milivoj Rošić“
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Kipovi svetih apostola Petra i Pavla su pokrenutog i razvedenijeg volumena, kao što su i izražajnije fizionomije u smislu barokne ekstatičnosti. U njihovom oblikovanju još se zrcali Komersteinerov odjek kroz preuzetu tipologiju „Majstora širokih usta“, ali ovdje na znatno višoj zanatskoj razini.  

U opusu „Majstora širokih usta“ danas je sadržan, s obzirom na vrijeme nastanka, respektabilan broj artefakata, s tri kompletna oltara sačuvana in situ. To su glavni oltar sv. Barbare i bočni oltar Bezgrešnog Začeća Bl. Dj. Marije u crkvi sv. Barbare u Gornjem Vrapču, te glavni oltar u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.

Buševečki oltar je u potpunosti skulpturalno riješen, a galerija svetačkih likova daje širi uvid u tipologiju majstora prema kojoj mu je bilo moguće pripisati i ostala djela. Ostali fragmentarno sačuvani kipovi proizašli ispod dlijeta ovog majstora potjecali su s nekadašnjih oltarnih kompozicija, poput kipova i oltarnih fragmenata s glavnog oltara kapele sv. Kvirina u Sisku, kipova na današnjem bočnom oltaru Trpećeg Krista u kapeli sv. Jurja u Jezeru Klanječkom i kipova koji najvjerojatnije potječu s nekadašnjeg glavnog oltara porušene drvene kapele sv. Fabijana i Sebastijana u Kučama.

Anonimni „Majstor širokih usta“
OLTAR SV. IVANA KRSTITELJA
Zagreb, 1696.
Kapela Sv. Ivana Krstitelja, Buševec
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

SV. LADISLAV KRALJ
Zagreb, oko 1700.
Crkva Sv. Jelene Križarice, Vrtlinska
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno, polikromirano

SV. STJEPAN KRALJ
Zagreb, oko 1700.
Crkva Sv. Jelene Križarice, Vrtlinska
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Kipovi ugarskih kraljeva danas postavljeni u crkvenom brodu u nišama s obje strane ulaza crkve Sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj izvedbom bi ukazivali na ruke kiparskih pomoćnika ″Majstora širokih usta″. Obzirom da je riječ o slabijim kiparskim radovima zagonetna je njihova monumentalnost koja upućuje da su bili na istaknutom položaju. Tipologija majstora „širokih ustiju“ na oba kipa prelazi u gotovo karikaturalni prijepis majstorovih temeljnih obilježja, što je osobito izraženo u fizionomijama.

Glavni oltar sv. Barbare u crkvi u Gornjem Vrapču podignut je 1702. godine sredstvima zagrebačkog kanonika i katedralnog kustosa Ivana Znike, koji  je o svom trošku podigao crkvu sv. Barbare. Većina kipova na glavnom oltaru govori u prilog pripisivanju ruci „Majstora širokih usta“. Kipovi svetih kraljeva su markantne fizionomije te se odlikuju tvrđim i pomalo usahlim formama, a njihove su figure sažetije siluete i mirnijeg pokreta. Svetice su življeg pokreta, nešto jače naglašene S linije i razigranije organizacije nabora odjeće. Ornamentika akantusovog lista na oltaru sv. Barbare javlja se u vidu rezbarenih krila i na tordiranim stupovima, ali se načinom rezbarenja razlikuje od onog na vlastoručnim Komersteinerovim oltarima. Listovi su veći i rahliji te prerastaju u lisnate grane plastičnije oblikovane.

Na desnom bočnom oltaru Četrnaest sv. pomoćnika u župnoj crkvi sv. Barbare u Gornjem Vrapču javlja se treća kiparska fizionomija, moguće proizašla iz Komersteinerove radionice, ali se u njegovom oblikovanju figura već gubi majstorova karakteristična torzija. Od gradbeno oblikovnog i tipološkog fonda Komersteinerovih „predložaka“ zadržao se tip oltarne arhitekture, te dekorativno ornamentalna rezbarija čistog akantusovog lisnatog motiva bez upletenih anđeoskih figura.

Anonimni „Majstor širokih usta“
KIPOVI S GLAVNOG OLTARA SV. BARBARE
Zagreb, 1702.
Župna crkva sv. Barbare, Gornje Vrapče

Sv. Stjepan kralj
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Ladislav kralj
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Doroteja
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Svetica bez atributa
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Anonimni „Majstor širokih usta“
KIPOVI S BOČNOG OLTARA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BL. DJ. MARIJE
Zagreb, 1702.
Župna crkva sv. Barbare, Gornje Vrapče

Svetica bez atributa – Katarina ?
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Margareta
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Akantusovo lišće se načinom rezbarenja na ovome oltaru razlikuje od istog motiva na glavnom oltaru sv. Barbare, bez obzira što su oba oltara istovremena i nastala u Komersteinerovoj radionici pod dlijetom „Majstora širokih usta“.

Anonimni „Majstor širokih usta“
Sv. Katarina i Sv. Barbara (?) / u pozadini
Zagreb, 1696.
s nekadašnjeg glavnog oltara sv. Fabijana i Sebastijana
Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana, Kuče
drvo rezbareno i polikromirano