Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Kulturni krajolici

HRVATSKO ZAGORJE
Usnuli krajolik

Nino Vranić, 1973.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Ostavština Nine Vranića
PODSUSED (Zagreb)
Predio Rožman

Povrh naselja, odakle se pruža pogled na dolinu nedavno premoštene rijeke Save, uživaju izletnici.

Joseph Löwy, 1890.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 8527
OGULIN
Veduta grada pod Klekom (1182 metara),

s koscima u prvom planu, iz vremena neposredno prije no što će ovim područjem sedamdesetih godina 19. stoljeća biti trasirana carska željeznička pruga

Joseph Löwy, 1872.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 7400a
BAKARAC (Bakar)
Takale

Organizacija vinogradskog prostora suhozidnom gradnjom na impozantnim strminama ponad Bakarskog zaljeva seže u 18. stoljeće u vrijeme carice Marije Terezije. Ovaj oblik mukotrpnog privređivanja koje je objedinjavalo podizanje suhozidnih međa i uzgoj vinove loze na zahtjevnom terenu bio je ženski posao budući da su muževi veći dio godine izbivali tukući more.

Vinko Malinarić, 1967.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 23778, br. neg. I-12230
BRIBIR (Skradin, Dalmacija)
U sastavu naselja Bribira na krševitoj visoravni Bukovice nalazi se arheološki lokalitet Bribirska glavica koji svjedoči o nadasve dugom povijesnom kontinuitetu ovog impozantnog i naizgled pustog područja. Ovdje život traje počevši od prethistorijskog vremena unutar liburnske gradine, preko rimskog municipija Varvariae, potom ranokršćanskog pokrštavanja pod tutorstvom skradonske biskupije, zatim srednjovjekovne kneževine i kastruma Bribira osobito procvalih za višestoljetne vladavine kneževa iz roda Šubića pa do turskog zaposjedanja na izmaku prve četvrtine 16. stoljeća koji rezultira masovnim egzodusom hrvatskog pučanstva.
Prestankom turske opasnosti u drugoj polovici 17. stoljeća novo pridošlo pravoslavno stanovništvo iz Bosne naseljava podnožje brda Glavice na području današnjeg Bribira.
Bribirska glavica naziva se Hrvatskom Trojom još od vremena istraživanja fra Luje Maruna, 1908. godine. U prvom planu na konju najvjerojatnije proslavljeni danski i splitski arhitekt, arheolog i konzervator Ejnar Dyggve.

Iz Fotoarhiva Ejnar Dyggvea, 20-e g. 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu
STARA BAŠKA (otok Krk)
Tradicijska organizacija poljoprivrednog i stočarskog zemljišta suhozidom na predjelu Oprna u zaleđu naselja

Vinko Malinarić, 1972.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 50362, br. neg. I-26942

LIMSKI KANAL (Istra)
Panoramski pogled na Limski kanal, dugačak 35 kilometara, koji zajedno s krškom udolinom u njegovom zaleđu čini najdužu dragu Hrvatske, Limsku dragu, dugu ukupno četrdesetak kilometara. Ova morfološka osobitost vrlo vjerojatno ima daleke zajedničke korijene s Pazinskim ponorom i rječicom Pazinčicom. U prvom planu ženski lik u poluprofilu, s leđa.

Giuseppe Greatti, 1933.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 1774

SPLIT
Veduta s mora

Franz Thiard de Laforest, 1873.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu
KLIS
Srednjovjekovna tvrđava Klis, ujedno i prvi hrvatski glavni grad te kraljevsko središte dinastije Trpimirovića (9. stoljeća), razvila se na klisuri koja dominira nad širim splitskim područjem te kojoj duguje svoje ime. Naselje podno tvrđave također nosi istovjetno nazivlje. Pogled sa sjeveroistočne strane s morem u pozadini.

Iz fotoarhiva Ejnar Dyggvea, cca 20-e g. 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu
TROGIR
Obala u sumrak s čovjekom koji spava

U pozadini s lijeva na desno zapažaju se Kula od veriga (kraj 14. stoljeća), mletačka utvrda-kaštel Kamerlengo (prva četvrtina 15. stoljeća) i zvonik crkve sv. Mihovila (kraj 16. stoljeća).

Ćiril Metoda Iveković, početak 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Zadru