Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Nematerijalna baština

RUKAVAC (OPATIJA)
Zvončari

Tradicijski lokalni mesopusni ophodnici opremljeni ovčjim kožusima i zvonima prolaze širim područjem Kastavštine, gibajuć se na osoben način i bučeći zvonima, evocirajući prastari običaj zazivanja stočarske magije.
Ovaj tradicijski običaj 2007. godine proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom od značaja za Republiku Hrvatsku, a potom je 2009. godine uvršten na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Vinko Malinarić, 1966.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 20270, br. neg. I-9363
NOVI VINODOLSKI
Novljanski mesopust, mesopustno događanje na glavnom trgu

Posebna svečanost u nizu novljanskih mesopustnih običaja jest Novljansko kolo koje se igra tri glavna mesopustna dana – u nedjelju, ponedjeljak i utorak prije Pepelnice. Započinje u poslijepodnevnim satima kada povorka žena, muškaraca i djece, odjevenih u narodne nošnje, predvođena sopnjom sopila i pivačima kola, dolazi na trg ispred kaštela. Pivači započinju pjevati uskočke junačke narodne pjesme i pozivaju u kolo koje se formira oko njih. Igra se do večernjih sati, pa se u kolu i oko njega nađe cijeli grad. Na pročelju kaštela postavljen je Mesopust, slamnata lutka koja predstavlja dotjeranog muškarca s cilindrom na glavi u sjedećem položaju, a kojemu će se sudi i koji će biti spaljen na mesopusni utorak, dan uoči Pepelnice, za sve što ne valja u Novom i oko njega.

Vinko Malinarić, 1966.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 20253, br. neg. I-9346
KLIŠEVO (DUBROVNIK)
Primorska svadba

Tradicijska primorska svadba u selima Dubrovačkog primorja trajala je punih pet dana, od četvrtka do onedjeljka, s kulminacijom na blagoslovljeni dan nedjelje. Svadbenu ceremoniju navještali su pucnjevi iz kubura u smiraj dana te ženske pjevalice koje su pjesmom opisivale sam čin vjenčanja. Muška i ženska svatova povorka, s barjaktarom na čelu, sastajale su se pred crkvom gdje bi se mladenka nakon ritualnog pregovaranja u konačnici preuzimala. I sva daljnja tradicionalna svatovka postupanja pršte simbolima blagostanja, sreće i zdravlja. Uz trpezu se obavezno nazdravljalo, a povratak pred crkvu bio je rezerviran za veliki svadbeni linđo, kolo koje bi započinjao stari svat s nevjestom a ubrzo bi mu se priključili svi ostali uzvanici, a nerijetko i pridruženi gosti i gledatelji.

Dubravka Beritić, 1966.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Dubrovniku

Inv. br. 892-8
DUBROVNIK
Festa sv. Vlaha na predjelu Pila

Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku ima preko tisućljetnu tradiciju budući da se počela obilježavati davne 972. godine, prema predaji, godinu dana nakon što je svetac obranio grad od mletačkog napada. Festa počinje na Svijećnicu ili Kandeloru i traje do prve nedjelje nakon blagdana svetog Vlahe. Pored samih Dubrovčana u Festi s jednakim entuzijazmom i veseljem sudjeluju i žitelji Rijeke Dubrovačke, Župe Dubrovačke i Konavala. Uopćeno, Festa svetog Vlahe svečanost je barjaka, bilo crkvenih ili bratovštinskih, njihovih barjaktara i cjelokupnog puka koji za barjacima hodi. Broj barjaka na Festi nije ograničen. Povijanje barjaka vizualno je najefektniji dio Feste pa ne čudi da se protokol upravo tome najviše posvećuje. Prema protokolu Feste barjaci se povijaju pred gradskim vratima, pred katedralom, pred kipom i pred crkvom svetog Vlahe. Povijanje barjaka nije jednostavan zadatak i za njega treba itekakve vještine.
Festa svetog Vlaha uvrštena je 2012. godine na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u.

Dubravka Beritić, 1966.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Dubrovniku

Inv. br. 573-2