Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Fotografije chiaro-scure

NEVIĐANE (Otok Pašman)
Sunčanom stranom ulice


Nino Vranić, 1979.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Zadru

Inv. br. 27784, br. neg. 9289B
KOPRIVNIČKI IVANEC (Koprivnica)
Župna crkva sv. Ivana Krstitelja, K misi

Baš poput crno-bijelog kontrasta ženske lokalne nošnje jest prizor žene koja odlazi na misu u usporedbi sa zapisom iz sredine 17. stoljeća koji bilježi: „Narod je u toj župi surov, nemaran i nepobožan. Ne brine se za propovijed i za svetu misu, a nepokoran je župniku i drugim crkvenim ljudima. Silom želi oteti crkvena dobra. Prije nekoliko godina nije se nekoliko njih žacalo, da svoga župnika istjeraju, udarivši ga pet puta batinom. Pa i sada upravo se javno bune protiv koprivničkog kapetana, koji je njihov vlastelin.“

Nino Vranić, 1965.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 28753, br. neg. II-6720
RIJEKA
Ulica Šišmiša u Starom gradu kao okvir bezbrižnog djetinjstva. Takva će situacija uskoro postati prošlost jer će stara gradska jezgra u narednim desetljećima doživjeti znatne obnove i izgradnje, a djetinjstvo će prerasti u zrelost.

Valentin Šerak, 1954.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 4595, br. neg. II-912
DUBROVNIK
Detalj skala kod jezuita

Nenad Gattin, 1970.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
DUBROVNIK
Detalj palače Sponza, pogled od balustrade crkve sv. Vlaha (sveca zaštitnika Dubrovnika)

Palača Sponza, ili Divona jest gotičko-renesansna palača koju su gradili domaći majstor Paskoje Miličević te braća Andrijić s Korčule u razdoblju između 1516. i 1520. godine.

Tošo Dabac, 1968.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
DUBROVNIK
Glavno pročelje katedrale posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo – Velikoj Gospi

Građevina je sagrađena na mjestu bizantske i romaničke katedrale, uništene u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine.
Prema legendi, romanička je katedrala iz 12. stoljeća građena novcem engleskog kralja Rikarda I. Lavljeg Srca, koji je nedaleko Lokruma preživio brodolom, nakon povratka iz Trećeg križarskog rata 1192. godine. Uz znak zahvalnosti, dao je 100 000 dukata, što je tada bio jako veliki novac. Bila je to prva romanička bazilika na istočnom Jadranu i utjecala je na crkvenu arhitekturu u cijeloj regiji.

Tošo Dabac, 1970.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
SPLIT
Vestibul

Negdašnje predvorje antičkog mauzoleja (grobnice iz početka 4. st.) u sklopu palače cara Dioklecijana, dočim od vremena etabliranja kršćanstva, i u današnje vrijeme, predvorje katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznatoj kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje). Današnja splitska katedrala time nosi epitet najstarije katedrale u svijetu.

Živko Bačić, 2007.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu
DUBRAVA (Omiš)
Crkva sv. Luke

Detalj grobljanske crkve zidane u kontinuitetu od 11. do 19. stoljeća lomljenim kamenom u mortu, forme latinskog križa sa stožastom kupolom u središtu. U unutrašnjosti, na oltarnoj pregradi urezani su natpisi na bosančici, autentičnom i posebnom pismu nastalom u srednjovjekovnoj Bosni i okolnim krajevima.

Živko Bačić, 2006.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu