Kategorija: Bez kategorije

Iz bogate digitalizirane kulturne baštine na portalu eKultura, dijelimo s vama čaroliju Božića!

Ostavština Većeslava Henneberga (Zagreb, 22. ožujka 1889. – Zagreb, 5. travnja 1937.), uglednog kulturnog povjesničara, kustosa i konzervatora, predstavlja neprocjenjiv izvor za istraživanje hrvatske kulturne baštine, a čuva se u Ministarstvu kulture i medija. Ova vrijedna zbirka nastala je tijekom prve četvrtine 20. stoljeća i obuhvaća raznovrsne materijale kao što su neobjavljeni rukopisi, novinsko članci, izvještaji sa terena, planovi i nacrti prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta, bilješke, iscrpne bibliografije i fotografije.

Fotografski dio Ostavštine, otkupljen 1950. godine, postao je dostupan javnosti 2016. godine na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija, a od 2023. godine fotografska dokumentacija može se pogledati na portalu eKultura ovdje.

Rukopisni materijali, nacrti i ostali dokumenti, otkupljeni tijekom 1987./88. godine, koji također čine dio ove opsežne zbirke mogu se razgledati ovdje.

Najveći dio Ostavštine vezan je uz istraživanja povijesti Like, dok se manjim dijelom bavi Medvednicom, domaćim i stranim dvorcima te srednjovjekovnim Soko gradom u Bosni i Hercegovini.

Dokumentacija o Ličkim gradinama čini najopsežniji segment i obuhvaća približno tri tisuće dokumenata o 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta. Posebno se ističe Hennebergova ispitna radnja iz 1919. godine, pod nazivom “Jugozapadna hrvatska visočina u doba Hacqueta i Frasa”, koja nudi detaljan prikaz političkih, povijesnih, geografskih i etnografskih podataka o naseljima i stanovništvu Like.

Ostavština Većeslava Henneberga iznimno je vrijedan povijesni izvor koji pruža uvid u hrvatsku kulturnu baštinu s početka 20. stoljeća. Njena stručna i kulturnopovijesna važnost prepoznata je 2016. godine kada je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U Hrvatskom državnom arhivu, 28. i 29. studenoga 2024., održava se međunarodni znanstven skup ‘Škrinja povlastica: povijesno-filološke refleksije’, koji okuplja znanstvenike iz područja historiografije ali i filologije, prava, heraldike i drugih područja kojima su izvor i nadahnuće isprave svojedobno pohranjene u Škrinji povlastica.

Riječ je o škrinji izrađenoj od hrastova drveta 1643. godine, prema zaključku Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije, kako bi se u nju pohranile iznimno vrijedne, uglavnom vladarske isprave koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića, staleža i redova.

Hrvatski državni arhiv prošle je godine obilježio 380. obljetnicu nastanka Škrinje povlastica i tom je prigodom predstavljena istoimena monografija autorice Maje Pajnić. Monografija je po prvi puta u potpunosti objedinila cjelinu isprava koja se skupno nazivala povlasticama (pravicama) te otkriva koje su isprave sami staleži i redovi Kraljevina smatrali toliko važnima da su radi njihove pohrane povjerili izradu posebne škrinje tadašnjemu kraljevinskom blagajniku Ivanu Zakmardiju.

Ovo vrijedno gradivo čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u posebnim uvjetima arhivskoga trezora, međutim Zbirka isprava Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – Škrinja povlastica, točnije 147 digitalnih preslika objavljeno je i na portalu eKultura, čime je ovo vrijedno arhivsko gradivo dostupno široj javnosti.

Zbirku pod nazivom ‘Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Škrinja povlastica’, možete pogledati ovdje.

Na portalu eKultura objavljena je virtualna izložba pod nazivom ‘Hommage Viktoru Kovačiću – građa iz ostavštine Viktora Kovačića u zbirkama Ministarstva kulture i medija RH’. 

Cilj izložbe nije samo obilježiti 150. godišnjicu rođenja i 100. godišnjicu smrti Viktora Kovačića (1874.–1924.), velikana umjetnosti i arhitekture, čiji se opus nesumnjivo ubraja u najznačajnije u povijesti hrvatske arhitekture, nego i upozoriti na ključnu ulogu koju je ovaj umjetnik i arhitekt imao na razvoj moderne arhitekture.

Izložba kroz čak dvanaest cjelina kronološki predstavlja ostavštinu Viktora Kovačića te prikazuje vrijedan fond građe kroz njegove projekte, studije, rukopise, crteže i skice te fotografije nastale u vremenskom rasponu od 1889. do 1924. godine.

Ostavština Viktora Kovačića proglašena je 2018. godine kulturnim dobrom te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U sklopu projekta eKultura, zbirka skica, crteža i arhitektonskih planova Viktora Kovačića temeljito je digitalizirana, javno objavljena i dostupna široj javnosti. Autor izložbe i svih pratećih tekstova je Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti, a izložbu možete pogledati na portalu e-Kultura – ovdje.

Na službenoj stranici Europske komisije objavljen je članak o portalu „eKultura“. Između ostalog se navodi kako je projekt „eKultura“ izgrađen na temelju inicijative eArchiving i eARK specifikacija pružajući snažan i siguran sustav za digitalizaciju, pohranjivanje te pristup raznolikoj hrvatskoj kulturnoj baštini.

Europska komisija spominje četiri prednosti portala „eKultura“:

• Dugoročno očuvanje: „eKultura“ osigurava dugoročnu sigurnost i dostupnost digitalizirane kulturne baštine.

• Dostupnost i inkluzivnost: portal „eKultura“ omogućuje građanima diljem svijeta istraživanje bogate hrvatske kulturne baštine na više od 28 jezika zahvaljujući HRVOJKI – hrvatskom višejezičnom operativnom javnom komunikacijskom alatu. Osim toga, portal omogućuje građanima izravan kontakt s institucijama i mogućnost uvida u građu, praktične opcije za spremanje građe i izvoz podataka o građi.

• Institucionalno osnaživanje: „eKultura“ osnažuje digitalnu transformaciju kulturnih institucija pružajući im središnji prostor za upravljanje njihovim digitalnim zbirkama. Institucije mogu stvarati jedinstvene virtualne izložbe i dijeliti svoje zbirke s javnošću.

• Dijeljenje znanja: „eKultura“ doprinosi širem europskom kulturnom krajoliku kao nacionalni agregator za Europeanu čime osigurava da hrvatska baština postane dio globalne baze dostupnih podataka i znanja.

Europska komisija potvrdila je da se projekt „eKultura“ ističe kao izvrstan primjer očuvanja nacionalne kulturne baštine. Pridržavanjem međunarodnih standarda i specifikacija i iskorištavanjem softvera otvorenog koda, „eKultura“ promovira digitaliziranu kulturnu baštinu koja je ne samo zaštićena, već i lako dostupna svima.

Vrijedna geološko-paleontološka građa Muzeja Brodskog Posavlja, točnije rijedak i značajan nalaz lubanje sa kljovama stepskog mamuta (Mammuthus trogontherii, POHLIG 1885) dostupan je u 3D obliku na portalu eKultura.

Geološko-paleontološka zbirka temeljna je zbirka Prirodoslovnog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Sadrži raznorodni fosilni materijal, uzorke stijena s područja brodskog Posavlja te drugih krajeva Hrvatske i inozemstva. Najzastupljeniji su fosilni ostaci mekušaca (školjkaša i puževa) iz geološkog razdoblja miocen, vremena kad je na našim prostorima egzistiralo tzv. Panonsko more. Geološko razdoblje pliocen zastupljeno je s nekoliko stotina slatkovodnih puževa i školjkaša, a razdoblje kvartara fosilnim ostacima ledenodobnih sisavaca poput stepskog i vunastog mamuta, stepskog bizona, pragoveda, vunastog nosoroga, golemog jelena, losa i drugih.

Najznačajniji i jedan od najprepoznatljivijih predmeta iz fundusa Muzeja je lubanja s kljovama stepskog mamuta (Mammuthus trogontherii, POHLIG 1885), koja se u 3D obliku može pogledati ovdje.

Lubanja s kljovama stepskog mamuta pronađena je u kanalu Glogovica, u Slavonskom Brodu 1957. godine i do danas predstavlja najcjelovitiji nalaz mamuta u Hrvatskoj. Tijekom posljednjih šest desetljeća na lubanji i kljovama u više navrata vršeni su postupci preparacije i restauracije, a 2021. godine na uzorku cakline lijevog kutnjaka primjenom U/Th metode izvršeno je datiranje nalaza koje je pokazalo starost od  96 100 +/- 4 500 godina.

Analiza snimljenih profila na mjestu nalaza pokazala je da je lubanja ležala na rubu nekadašnje močvare s nagnutom obalom i da je vjerojatno gravitacijom skliznula od ostatka skeleta. Zbog izvrsne očuvanosti iznimno fragilnih kosti, zaključeno je da nije pretaložena te postoji velika vjerojatnost da se ostatak skeleta nalazi dislociran horizontalno u istom sloju.

U tijeku je postupak izrade replike metodom 3D ispisa, a originalni nalaz lubanje stepskog mamuta izložen je u Muzeju Brodskog Posavlja, na izložbi otvorenoj povodom obilježavanja 90. obljetnice osnutka Muzeja koja će biti aktualna do kraja 2025. godine.

Projekt 3D skeniranja i izrade replike lubanje s kljovama stepskog mamuta realiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija.

Ministarstvo kulture i medija poziva sve zainteresirane kulturne, društvene, odgojno-obrazovne i znanstvene ustanove i organizacije na suradnju te da osmisle raznovrsne manifestacije, predavanja, skupove, festivale, radionice, izložbe, panele, virtualne programe, prezentacije i slična događanja namijenjena djeci i odraslima kojima će istražiti i prezentirati baštinu koja nas povezuje u sklopu manifestacije Dani europske baštine, koja će se održati u rujnu i listopadu 2024. godine. Rok za prijavu je 2. kolovoza 2024. godine.

Ovogodišnja tema „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže!“ ističe zajedničke vrijednosti, povijest te kulturnu baštinu koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice. S obzirom na to da je društvo izgrađeno na mrežama koje omogućavaju mobilnost ljudi i razmjenu praksi i ideja te time doprinose oblikovanju i obogaćivanju kulturne baštine, ovogodišnja tema je prigoda da se šira javnost upozna s kulturnim rutama, regionalnim i lokalnim mrežama, putevima i suradnjama, kao i raznolikom kulturnom baštinom koja nas povezuje. Prožimanje znanja, tradicija i umijeća te njihov utjecaj na kulturnu baštinu osobitost je kulturnih ruta, a program kulturnih ruta prepoznaje i povezuje srodne elemente kako europske, tako i naše nacionalne baštine te doprinosi boljem razumijevanju europskog i hrvatskog kulturnog identiteta.

Bogata kulturna baština istaknuta je i prepoznata putem 20 mapiranih Kulturnih ruta Vijeća Europe na području Hrvatske koje promiču našu nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu u europskom kontekstu. Različitim temama i programima, uz očuvanje prirodne i kulturne baštine, kulturne rute tako potiču obrazovanje, edukativnu i kulturnu razmjenu te svojim aktivnostima obogaćuju kulturnu i turističku ponudu. Svojim sudjelovanjem i zajedničkim angažmanom organizatora i publike sinergijski doprinosimo promociji i prepoznavanju trajnih vrijednosti baštine, stoga pozivamo sve zainteresirane ustanove i udruge da se svojim programima pridruže obilježavanju ovogodišnjih Dana europske baštine.

Obrazac za prijavu događanja možete preuzeti ovdje. Ispunjeni obrazac i dvije karakteristične fotografije potrebno je dostaviti putem elektroničke pošte na danieuropskebastine@min-kulture.hr do 2. kolovoza 2024. godine.

Zbirka digitaliziranih fotografija iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, dostupna na portalu eKultura, dodatno je obogaćena crno-bijelim fotografijama koje pružaju uvid u stambene prilike siromašnog stanovništva Zagreba oko 1920. godina.

Originalne fotografije predstavljene su na izložbi ‘Naličje grada prije 100 godina’ u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a riječ je o fotografskoj zbirci liječnika Vladimira Čepulića (1891. – 1964.), jednog od predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora (1935. – 1945.) i Luje Thallera (1891. – 1949.), začetnika hrvatske medicinske historiografije. 

Izložba prikazuje zagrebačke stambene prilike optikom socijalne patologije te posebnim naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća. Fotografije su nastale su na poticaj liječnika Vladimira Ćepulića i Luje Thallera sa svrhom oblikovanja potvrde propitivanju organske podloge društva u prvoj polovini 20. stoljeća.

Na portalu eKultura također su objavljene i fotografije iz fotodokumentacije Kluba narodnog zdravlja u Zagrebu.  U zbirci fotografija Hrvatskog muzeja medicine i farmacije nalazi se 119 fotografija snimljenih tijekom javnozdravstvene akcije Kluba narodnog zdravlja u Vidovcu 1960. godine.

Digitalizirane fotografije na portalu eKultura možete pogledati ovdje.

Na trinaestom Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata (D-fest), skupu posvećenom digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, koji se održao 16. i 17. svibnja 2024. godine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija predstavila je preporuke Europske komisije o zajedničkom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu i kampanju Twin it!

Ministarstvo kulture i medija priključilo se kampanji Twin it! odabirom kaštela Rota u Momjanu, jednog od najboljih primjera srednjovjekovnoga obrambenog graditeljstva u Istri. Primjerom 3D digitalizacije kaštel Rota u Momjanu Ministarstvo kulture i medija čvrsto je podržalo Twin it kampanju, koja ima za cilj prikupljanje i vidljivost digitalizirane baštine u 3D obliku radi oblikovanja zajedničkog podatkovnog prostora kulturne baštine na području čitave Europe. 

Na portalu eKultura, središnjem mrežnom mjestu koje osigurava pristup i pretraživanje postojećih digitalnih zbirki kulturne baštine Republike Hrvatske, implementiran je nacionalni portal za jezične tehnologije na temelju umjetne inteligencije pod nazivom Hrvojka.

Sadržaj portala je putem jezične tehnologije i strojnog prevođenja trenutno dostupan na 32 svjetska jezika, što hrvatsku kulturnu baštinu približava zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti diljem svijeta. Na portalu eKultura među prvima  je primijenjena jezična tehnologije na temelju umjetne inteligencije, čime je omogućen višejezični pristup sadržajima i uslugama.

Hrvojka je nastala u sklopu projekta Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF) “Nacionalna platforma za jezične tehnologije” (National Language Technology Platform) Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Portal za jezične tehnologijeHrvojka temelji se na već postojećoj latvijskoj platformi hugo.lv i rezultatima prethodnoga CEF-projekta “Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije” (https://hr.presidencymt.eu) iz 2020. godine. Platforma je potom znatno proširena čime je omogućeno javnoj upravi i javnosti sigurni pristup strojnom prevođenju te integraciju s alatima za računalno potpomognuto prevođenje (Computer Assisted Translation, CAT).

Više o projektu na stranici Nacionalna platforma za jezične tehnologije (National Language Technology Platform).