Kategorija: Bez kategorije

Europska komisija predstavila je Kulturni kompas za Europu te Zajedničku deklaraciju „Europa za kulturu – kultura za Europu“, koje postavljaju novi strateški okvir za jačanje kulture, kreativnih sektora i kulturne raznolikosti u Europi.

Njima EU potvrđuje da kultura, kreativnost i kulturna baština imaju ključnu ulogu u jačanju demokracije, društvene kohezije, teritorijalnog razvoja i europske konkurentnosti.

Posebno je naglašena važnost očuvanja, zaštite i modernog upravljanja kulturnom baštinom, pri čemu digitalizacija zauzima središnje mjesto. EU najavljuje snažno ubrzanje digitalne transformacije kulturnog sektora, uključujući:

• sustavno digitaliziranje baštinske građe kako bi se osigurala dugoročna zaštita i dostupnost,

• razvoj visokokvalitetnih 3D modela baštinskih lokaliteta, spomenika, umjetnina i artefakata,

• širenje korištenja naprednih digitalnih alata i tehnika (AI, 3D skeniranje, VR/AR) za dokumentiranje, interpretaciju i prezentaciju baštine,

• jačanje europskih platformi kao što su Europeana, Common European Data Space for Cultural Heritage i Cultural Heritage Cloud, koje postaju ključne infrastrukture za pohranu, razmjenu i ponovnu uporabu digitalnih i 3D podataka o baštini,

• podršku baštinskim institucijama u upravljanju rizicima, kriznim situacijama, klimatskim prijetnjama te zaštiti digitalne baštine

• primjenu digitalnih tehnologija u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima, uključujući interoperabilne baze podataka i napredna rješenja za praćenje i identifikaciju.

Naglašava se da digitalna i 3D dokumentacija nisu samo tehnološke inovacije, nego i ključni resursi za očuvanje kolektivne memorije, obrazovanje, istraživanja, turizam, kreativne industrije i pristup kulturi svima — posebno mladima i udaljenim zajednicama.

Ovi dokumenti potvrđuju da je europski kulturni sektor na pragu transformacije u kojoj će kulturna baština, digitalne tehnologije i 3D inovacije biti među glavnim pokretačima nove, modernije i inkluzivnije europske kulturne politike.

Više ovdje.

Ove godine obilježava se 30. obljetnica manifestacije Dani europske baštine, koja već tri desetljeća slavi bogatstvo i raznolikost kulturne baštine. Program će se održati u 53 naselja diljem zemlje, uz više od 96 događanja koje organizira 104 kulturne ustanove i udruge.

Središnji događaj održat će se u Sisku, 26. rujna u 14 sati, otvorenjem izložbe „Kratka povijest hrvatske moderne skulpture“ u obnovljenoj Zgradi kustodije Sisačke biskupije. Izložba donosi radove jedanaest istaknutih umjetnika – od Ivana Meštrovića do Ivana Kožarića – i svojevrsno je priznanje svima koji su sudjelovali u obnovi kulturnih dobara nakon potresa.

Godina 2025. posebna je i po važnim obljetnicama: 50 godina od Europske godine arhitektonske baštine (1975.), 40 godina od potpisivanja Granadske konvencije (1985.), 30 godina Dana europske baštine u Hrvatskoj (1995.) te 20 godina Faro konvencije (2005.).

Ovogodišnja tema jubilarnih Dana europske baštine glasi: „Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost“.

Cjelovit program s lokacijama, datumima i opisima događanja dostupan je u programskoj knjižici Dana europske baštine 2025.

Više informacija o manifestaciji Dani europske baštine i prigodnim događanjima u ostalim državama članicama Vijeća Europe dostupno je na zajedničkoj platformi 

Svjetski kongres i sajam „Digital Heritage (DH)“ održan je na Sveučilištu u Sieni, u kompleksu San Niccolò, od 8. do 12. rujna 2025. godine, a posvećen je razvoju teorije i prakse u području digitalne kulturne baštine.

Četvrto izdanje kongresa okupilo je vodeće međunarodne znanstvene i stručne organizacije, tvrtke, projekte i inicijative te je objavljeno prestižno zajedničko izdanje publikacije. U sklopu kongresa održao se i sajam najsuvremenijih projekata digitalne baštine, kao i Web3D konferencija koja dodatno naglašava značaj interdisciplinarnog povezivanja digitalne tehnologije i kulturne baštine.

Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija sudjelovala je na kongresu radionicom na temu „Unaprjeđenje komunikacije kulturne baštine kroz digitalno pripovijedanje: alati, strategije i uključivanje publike“, s naglaskom na transformativnu ulogu digitalnog pripovijedanja u području kulturne baštine te važnosti međunarodnog dijaloga o ulozi digitalne umjetnosti i tehnologije u očuvanju i reinterpretaciji kulturne baštine.

Predzadnji dan kongresa održano je predavanje „Transformacija kulturne baštine kroz digitalne inovacije – Studija slučaja eKulture“ na kojem smo podijelili iskustva o projektu eKultura i rezultate rada na razvoju nacionalne infrastrukture za digitalnu kulturnu baštinu, a rasprava se usmjerila na interdisciplinarne izazove, mogućnosti integracije i važnost zajedničkih standarda za održivu suradnju u području digitalne humanistike i baštinskih znanosti.

Radovi s Digital Hertage konferencije objavljeni su u otvorenom pristupu kod izdavača Eurographics (EG) te su dostupni u EG Digital Library – ovdje. 

Na portalu eKultura dostupne su muzejske zbirke 3D modela iz fundusa Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Riječ je o digitaliziranim predmetima iz osam muzejskih zbirki koje obuhvaćaju tematski i vremenski širok raspon, od tradicijskih alata i uporabnih predmeta do dječjih igračaka, pisanica i povijesne građe 20. stoljeća.

Zbirke donose 3D prikaze predmeta koji su reprezentativni za svakodnevni život, običaje i obrte Hrvatskog zagorja. Digitalni modeli omogućuju detaljno istraživanje predmeta, čime se dodatno naglašava važnost digitalnih alata u kontekstu očuvanja i prezentacije baštine.

Kroz ove digitalne zbirke posjetitelji mogu istražiti, primjerice, tradicijske igračke, keramičke posude izrađene na lončarskom kolu, razglednice i čestitke s početka 20. stoljeća te uporabne pletene i drvene predmete iz seoskih domaćinstava.

Digitalne zbirke 3D modela muzejskih predmeta Muzeja „Staro selo Kumrovec“ možete pogledati ovdje.

Na portalu eKultura dostupna je nova digitalna zbirka s više od 2 450 fotografija nepokretne i pokretne kulturne baštine Varaždinske županije. Riječ je o vrijednom digitalnom fundusu sakralnih građevina, dvoraca, utvrda, arheoloških nalazišta, groblja, skulptura, slika, crkvenog namještaja i orgulja koje svjedoče o bogatstvu kulturno-povijesne ostavštine ovoga kraja.

Fotografije, nastale tijekom 20. stoljeća, dio su zbirke Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija te su sada po prvi put dostupne javnosti u digitalnom obliku.

Kroz ovu zbirku posjetitelji mogu otputovati u prošlost i upoznati znamenite lokalitete poput pavlinske crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije sa samostanom u Lepoglavi, arheološkog nalazišta u Varaždinskim Toplicama, Starog grada u Varaždinu, dvorca Bela u Novom Marofu, dvorca Trakošćan i mnogih drugih.

Posebnu vrijednost ima dokumentacija baroknog inventara crkvi i zidnog slikarstva, među kojima se ističu djela Ivana Krstitelja Rangera, jednog od najznačajnijih predstavnika kasnobaroknog zidnog slikarstva u Hrvatskoj.

Bogatu digitalnu riznicu kulturne baštine Varaždinske županije pogledajte na portalu eKultura ovdje.

Povodom Uskrsa, pozivamo vas da kroz našu digitalnu riznicu kulturne baštine otkrijete bogate običaje, simboliku i ljepotu tradicije koji su oblikovali ovaj poseban blagdan.

Povodom godine obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva izdvajamo digitaliziranu građu s portala eKultura vezanu uz prve hrvatske vladare. Bogata digitalizirana građa sastoji se od arheoloških artefakata, povijesnih spisa, fotografija i nacrta povijesnih znamenitosti te stručnih knjiga i isječaka novinskih članaka.

14. ožujka 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“, kao podsjetnik na 925. godinu, godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.

Više o godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva možete pročitati ovdje.

Iz bogate digitalizirane kulturne baštine na portalu eKultura, dijelimo s vama čaroliju Božića!

Ostavština Većeslava Henneberga (Zagreb, 22. ožujka 1889. – Zagreb, 5. travnja 1937.), uglednog kulturnog povjesničara, kustosa i konzervatora, predstavlja neprocjenjiv izvor za istraživanje hrvatske kulturne baštine, a čuva se u Ministarstvu kulture i medija. Ova vrijedna zbirka nastala je tijekom prve četvrtine 20. stoljeća i obuhvaća raznovrsne materijale kao što su neobjavljeni rukopisi, novinsko članci, izvještaji sa terena, planovi i nacrti prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta, bilješke, iscrpne bibliografije i fotografije.

Fotografski dio Ostavštine, otkupljen 1950. godine, postao je dostupan javnosti 2016. godine na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija, a od 2023. godine fotografska dokumentacija može se pogledati na portalu eKultura ovdje.

Rukopisni materijali, nacrti i ostali dokumenti, otkupljeni tijekom 1987./88. godine, koji također čine dio ove opsežne zbirke mogu se razgledati ovdje.

Najveći dio Ostavštine vezan je uz istraživanja povijesti Like, dok se manjim dijelom bavi Medvednicom, domaćim i stranim dvorcima te srednjovjekovnim Soko gradom u Bosni i Hercegovini.

Dokumentacija o Ličkim gradinama čini najopsežniji segment i obuhvaća približno tri tisuće dokumenata o 111 prethistorijskih i srednjovjekovnih lokaliteta. Posebno se ističe Hennebergova ispitna radnja iz 1919. godine, pod nazivom “Jugozapadna hrvatska visočina u doba Hacqueta i Frasa”, koja nudi detaljan prikaz političkih, povijesnih, geografskih i etnografskih podataka o naseljima i stanovništvu Like.

Ostavština Većeslava Henneberga iznimno je vrijedan povijesni izvor koji pruža uvid u hrvatsku kulturnu baštinu s početka 20. stoljeća. Njena stručna i kulturnopovijesna važnost prepoznata je 2016. godine kada je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U Hrvatskom državnom arhivu, 28. i 29. studenoga 2024., održava se međunarodni znanstven skup ‘Škrinja povlastica: povijesno-filološke refleksije’, koji okuplja znanstvenike iz područja historiografije ali i filologije, prava, heraldike i drugih područja kojima su izvor i nadahnuće isprave svojedobno pohranjene u Škrinji povlastica.

Riječ je o škrinji izrađenoj od hrastova drveta 1643. godine, prema zaključku Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije, kako bi se u nju pohranile iznimno vrijedne, uglavnom vladarske isprave koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića, staleža i redova.

Hrvatski državni arhiv prošle je godine obilježio 380. obljetnicu nastanka Škrinje povlastica i tom je prigodom predstavljena istoimena monografija autorice Maje Pajnić. Monografija je po prvi puta u potpunosti objedinila cjelinu isprava koja se skupno nazivala povlasticama (pravicama) te otkriva koje su isprave sami staleži i redovi Kraljevina smatrali toliko važnima da su radi njihove pohrane povjerili izradu posebne škrinje tadašnjemu kraljevinskom blagajniku Ivanu Zakmardiju.

Ovo vrijedno gradivo čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u posebnim uvjetima arhivskoga trezora, međutim Zbirka isprava Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – Škrinja povlastica, točnije 147 digitalnih preslika objavljeno je i na portalu eKultura, čime je ovo vrijedno arhivsko gradivo dostupno široj javnosti.

Zbirku pod nazivom ‘Sabor Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Škrinja povlastica’, možete pogledati ovdje.