Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Preporođeni Šibenik – Ante vitez Šupuk i njegov grad

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail

Središnje mjesto u povijesti Šibenika u drugoj polovici 19. stoljeća pripada Anti Šupuku, prvaku Narodne stranke u Šibeniku i dugogodišnjem načelniku šibenske općine, zastupniku u Dalmatinskom saboru u Zadru i Carevinskom vijeću u Beču. Pobjeda Narodne stranke na općinskim izborima 1872. i njegovo imenovanje za načelnika Šibenika 15. siječnja 1873. godine označili su prekretnicu u političkom, gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju grada. Osnivanjem institucija i mnogim važnim infrastrukturnim projektima koje je ostvario kao saborski zastupnik i načelnik šibenske općine (gradnja dionice željezničke pruge Perković – Šibenik, vodovoda, suvremene bolnice, zgrade suda) osigurao je gospodarski i društveni razvoj grada. Najvažniji projekt koji je ostvario kao poduzetnik bila je izgradnja hidroelektrane Krka na Skradinskom buku 1895. godine, kao početne točke cjelovitog energetskog sustava na izmjeničnu struju od Krke do Šibenika čime je svoj grad uveo u drugu industrijsku revoluciju i 20. stoljeće. Dužnost načelnika obavljao je s kraćim prekidima do 1903. godine kad se zbog osobnih razloga povukao s te funkcije. Na čelu Narodne stranke u Šibeniku ostao je do svoje smrti 11. svibnja 1904. godine.

Bio je političar i poduzetnik, čovjek ispred svojega vremena koji je svoje znanje i moć koristio kako bi osigurao razvoj grada i boljitak svojih sugrađana.