Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Urbanistička preobrazba grada

Razvojna politika nove gradske uprave usmjerava se prema novoj sadržajnoj koncepciji gradskog prostora koji je bio određen prirodnom osnovom i procesima industrijalizacije grada. Smjer i razmjere širenja grada odredili su tvornica SUFID u Crnici na zapadnoj strani grada, operativna obala, obrtnički i industrijski pogoni u Vruljama i Dragi, željeznički kolodvor na jugoistočnoj periferiji s lučkim postrojenima i stovarištem drvne građe Steinbeiss na Klobušcu  te poluotok Mandalina koji je bio zauzet vojnim sadržajima.

Potreba za višim komunalnim standardima i povezivanje gradskog središta s gospodarskim sadržajima uvjetovalo je rekonstrukciju i uređenje postojećih te oblikovanje novih prometnica. Težnja za novim sadržajima koji nisu mogli biti planirani unutar gradske jezgre rezultirala je rušenjem bedema. Ono je započelo već 1864. godine uklanjanjem velikih gradskih vrata zbog izgradnje zgrade kazališta, a do kraja stoljeća nestala je povijesna slika grada. Prostor je ispunjen novim sadržajima koji su Šibeniku omogućili razvoj gospodarstva, kulturnog i društvenog života te potpuno promijenili vizuru grada.

Kao poveznica novog gradskog središta i obalnog pojasa 1895. godine otvoren je moderni perivoj na tri razine s fontanama, čija je gradnja trajala tri godine. Radovi su započeli rušenjem bastiona Bernardi i Sv. Katarina, bedema te otkupom zemljišta od samostana sv. Frane, a i sama općina je ustupila velik dio zemljišta. Perivoj je u cijelosti završen otkrivanjem spomenika Nikoli Tommaseu 31. svibnja 1896. godine.

Radi uspostavljanja reda i uljepšavanja gradskih prostora, građevinske intervencije poduzimale su se na javnim i privatnim objektima, a od 1889. do 1896. godine pod paskom Centralne komisije u Beču obavljaju se konzervatorski zahvati na katedrali i još nekoliko sakralnih objekata, kompleksu javne cisterne i kućama Rossini i Galvani. Na obali se podižu i prvi turistički sadržaji – uz operativnu obalu otvoren je Hotel Krka, a između Kneževe palače i crkve sv. Nikole Hotel de la Ville.

Na prostoru nekadašnje gradske periferije, uz glavnu prometnicu, podižu se novi upravni i zdravstveni sadržaji za koje su se uporno zalagali šibenski zastupnici i općinska uprava. Na temelju odluke Dalmatinskog sabora iz 1880. moderna bolnica paviljonskog tipa otvorena je 1883. godine, a u njezinoj neposrednoj blizini 1905. svečano je otvorena reprezentativna zgrada Okružnog suda s kaznionicom, osnovanog odlukom Ministartsva pravosuđa 1894. godine.