Prva značajnija ostvarenja – Dvije vile za obitelj Auer

Viktoru Kovačiću na samom početku arhitektonske karijere prvi je izašao u susret njegov zaštitnik arhitekt Kuno Waidmann. On ga je u proljeće 1900. godine primio kao suradnika u svoj atelijer. Upravo u vrijeme suradnje s Waidmannom nastaje prvo Kovačićevo značajnije ostvarenje u Zagrebu, kuća Milana Eisnera na Trgu kralja Tomislava 11. Riječ je tipičnoj, pomalo suspregnutoj zagrebačkoj gradnji s početka 20. stoljeća. Tek pokoji detalj na toj višestambeno dvokatnici, poput uglovnog rizalita s polukružnim prozorskim završetkom, nagovještava budući Kovačićev rad. U sličnom duhu Kovačić je do 1905. godine ostvario još nekoliko zgrada.

Kako je arhitekt Waidmann planirao za koju godinu ugasiti svoj zagrebački atelijer i otići u mirovinu, Kovačić je već tijekom 1901. godine bio primoran potražiti novi angažman. Između 1902. i 1905. godine surađivao je s poznatim zagrebačkim građevnim poduzetništvima – braće Carnelutti i Pilar & Mally & Bauda. U to je vrijeme došla do izražaja i njegova vrlo kreativna suradnja s arhitektom Josipom Markovićem. Kovačić je s njim 1902. godine projektirao za arhitektonski atelijer Gjure Carneluttija stambenu zgradu dr. Oskara Kornitzera u Gundulićevoj ulici 22, a 1903. pregradnju prizemlja i nadogradnju stambene kuće dr. Eugena Winklera u Preradovićevoj ulici 14.

Skladna jednokatnica sa suterenom građena je na padini između Rokova perivoja i Nazorove ulice za Ferdinanda i Amaliju Auer. Izvedbene nacrte za vilu Kovačić je izradio tijekom rujna i listopada 1903., a građena je tijekom 1904. godine. Ovom vilom Kovačić čini prvi značajan iskorak kojim se počinje udaljavati od tradicije zagrebačkog historicizma, priklanjajući se novim europskim strujanjima koja su do njega dolazila iz Beča. Vila je projektirana u posve novom duhu. Promjena je najočitija u tlocrtu, odnosno u unutrašnjoj organizaciji prostora, koja je krajnje racionalna i funkcionalna.

_{Vila Roberta Auera, Rokova ulica 9}

1. Faza, slikarski atelijer, 1904.

2. Faza, obiteljska vila, 1905. – 1906.

Viktor Kovačić je samo godinu dana kasnije nakon što je sagrađena vila Ferdinanda i Amalije Auer u vrtu ove vile, danas Rokova ulica 9, projektirao vrtni paviljon za slikarski atelijer za njihova sina Roberta Auera koji ga je nedugo zatim, zbog ženidbe, adaptirao u obiteljsku vilu (tzv. druga vila Auer).

Slikarski atelijer Roberta Auera, 1904.

Vila Auer u Rokovoj ulici, na samom ulazu na nekadašnje Rokovo groblje, jedno je od najosebujnijih Kovačićevih ranih ostvarenja. Izvorno je građena kao atelijer slikara Roberta Auera u vrtu obližnje roditeljske vile u Nazorovoj ulici 10. Atelijer je izgrađen tijekom ljeta 1904. godine. Imao je vrlo neobičan tlocrt izdužena oktogona. Atelijer je imao dvije etaže. U donjoj se nalazio prostor podruma, dok se u prizemlju nalazio prostrani atelijer u koji se ulazilo s južne strane kroz predvorje. Između oktogona atelijera i predvorja nalazila se predsoba trokutastog tlocrta, podijeljena na nekoliko manjih jedinica sa sanitarijama i garderobom.

Kako je vrlo brzo Robert Auer zatrebao zbog ženidbe vlastitu obiteljsku kuću, Kovačić je tijekom 1905. godine izradio projekt dogradnje atelijera. Oktogonu atelijera, asimetrično postavljenom u odnosu na građevinski pravac Rokove ulice, Kovačić dograđuje stambeni dio simetričan s linijom ulice. Suterenski dio nekadašnjeg atelijera iskoristio je za gospodarski dio vile, a na gornjem katu su se nalazile spavaonice uz sačuvani atelijer.

Osobito je zanimljivo Kovačićevo rješenje zapadnog pročelja dogradnje, na čijem je sjeverozapadnom uglu, čitavom visinom gornje etaže, projektirao neobično veliki poluovalni erker. Iz Rokove ulice vila izgleda vrlo jednostavno, poput skromne prizemnice s naglašenim mansardnim krovištem, u potpunosti srasle s okolišem. Pročelja vile oblikovana su krajnje suzdržano, bez suvišnih dekorativnih detalja. Jedini ukras na uličnom je pročelju mala replika antičkog reljefa.