Komersteiner i Katedrala

Johannes Komersteiner (sredina 1630-ih ? – 1694. / nakon 1704.? ) vjerojatno potječe iz Kitzbühela u sjevernom Tirolu. Put ga je odveo u Švapsku u pokrajinu Württemberg gdje se u Birlingenu 1654. godine i prvi put oženio. Iz ovog braka potječe sin Michael, nastavljač očeve radionice koji se javlja u ugovoru za glavni oltar u franjevačkoj crkvi u Kloštar Ivaniću. Majstor se preselio u Ljubljanu što potvrđuje dokument o drugom braku iz 1673. godine sa Suzannom Praittenlackner, kćerkom poznatog ljubljanskog slikara.
U Zagrebu se pojavljuje 1676. godine, kada potpisuje prvu narudžbu za potrebe isusovačkog reda. Vjerojatno kontakt sa zagrebačkim isusovcima uspostavlja preko preporuke ljubljanskog isusovačkog kolegija. Izvjesnu ulogu u majstorovom angažmanu za zagrebačke poslove vjerojatno je imao i kaptolski trgovac Leonardo Milpocher, koji je posredovao pri sklapanju ugovora s majstorima raznih profesija potrebnih pri uređenju crkvenih objekata i njihovih unutrašnjosti. Komersteinerova najznačajnija djela bila su izrađena za zagrebačku katedralu: oltar sv. Emerika (1688./89.), oltar Bl. Dj. Marije (1686./88.) i oltar sv. Ladislava kralja (1688./90.) za koje su sačuvani ugovori. Danas su od njih preostali tek dijelovi. Oltar sv. Emerika je postavljen kao glavni oltar Sv. Fabijana i Sebastijana u kapeli u Vurotu polovinom 18. stoljećakada ga je u katedrali zamijenio mramorni oltar. Nekadašnji katedralni oltar sv. Jeronima (1691.) pripisan Komersteineru iz istih je razloga preseljenu župnu crkvu Sv. Marka u Jakuševcu na mjesto glavnog oltara.

SV. LADISLAV KRALJ
Zagreb, 1688.– 1689.
s nekadašnjeg oltara oltara sv. Emerika iz zagrebačke katedrale
danas u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, Vurot
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

SV. EMERIK VOJVODA
Zagreb, 1688.– 1689.
s nekadašnjeg oltara oltara sv. Emerika iz zagrebačke katedrale
danas u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, Vurot
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Sačuvan je ugovor za oltar sv. Emerika sklopljen je 20. lipnja 1688. godine koji je kanonik i katedralni kustos Ivan Znika (1687. – 1706.) sklopio s kiparom Johannesom Komersteinerom, s područja Kaptola (u ugovoru naveden kao Komerstain). Na potvrdi zadnje isplate od 200 rajnskih florena, majstor se potpisao punim imenom i prezimenom. Oltar sv. Emerika bio je postavljen u brodu katedrale uz drugi stup na lijevoj strani gledajući od ulaza. Nakon 1756. godine Komersteinerov oltar je završio u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu.

SV. MATEJ EVANĐELIST
Zagreb, 1691.
s oltara sv. Jeronima iz zagrebačke katedrale
danas u crkvi sv. Marka Evanđelista, Jakuševec
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

SV. IVAN EVANĐELIST
Zagreb, 1691.
s oltara sv. Jeronima iz zagrebačke katedrale
danas u crkvi sv. Marka Evanđelista, Jakuševec
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

BISKUP
Zagreb, 1680-ih godina
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Zavičajni muzej Ozalj

BISKUP
Zagreb, 1680-ih godina
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Zavičajni muzej Ozalj

BISKUP
Zagreb, 1680-ih godina
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Zavičajni muzej Ozalj

BL. DJ. MARIJA
Zagreb, kraj 17. st.
vjerojatno s jednog oltara iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sjedište sisačke biskupije Veliki kaptol, Sisak

SV. AUGUSTIN
Zagreb, 1687. – 1691.
vjerojatno s glavnog oltara sv. Martina iz kapele nekadašnje ubožnice u Vlaškoj vesi, današnjoj Vlaškoj ulici
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

SV. KVIRIN
Zagreb, 1687. – 1691.
vjerojatno s glavnog oltara sv. Martina iz kapele nekadašnje ubožnice u Vlaškoj Vesi, današnjoj Vlaškoj ulici
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

GRB GROFOVA ERDÖDY
Zagreb, 1692.
iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

PREDELA NEKADAŠNJEG OLTARA LADISLAVA KRALJA IZ KATEDRALE
Zagreb, 1688. – 1690.
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Sv. Marko Evanđelist
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Ivan Evanđelist
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Matej Evanđelist
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Sv. Luka Evanđelist
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

SV. JOAKIM
Zagreb, 1688. – 1690.
s nekadašnjeg oltara sv. Ladislava kralja iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

SV. JOSIP
Ljubljana – Zagreb, 1686. – 1688.
s nekadašnjeg oltara Bl. Dj. Marije iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

Komersteinerovi nekadašnji oltari Bl. Djevice Marije i sv. Ladislava kralja iz apsida bočnih brodova zagrebačke katedrale bili su tijekom obnove u neogotičkom stilu 1882. godine odstranjeni s ostalim baroknim inventarom. Oltar sv. Ladislava s raspiljenim dijelovima oltara Bl. Dj. Marije bio je prenesen u župnu crkvu u Lonji gdje je prilagođen manjem prostoru svetišta. Ovako sastavljen oltar je 1921. godine dopremljen u Muzej za umjetnost i obrt., gdje je bio izložen do II. sv. Rata. Izvorni sklop oltara može se djelomice rekonstruirati prema opisu u vizitaciji biskupa Maksimilijana Vrhovca iz 1792. godine. Na zahtjev crkvenih naručitelja oba Komersteinerova bočna oltara morala su oblikom slijediti glavni oltar iz 1632. godine koji je već nasljedovao gradbeno oblikovni sklop poznatog ranijeg kasnogotičkoga krilnog oltara iz 1499. godine, stradaloga u požaru. Krila oba oltara bila su oslikana prizorima iz života sv. Ladislava kralja odnosno Bl. Dj. Marije, koji su pripisani slikaru Johannesu Eisenhortu. Po uzoru na glavni oltar u središnjoj niši retabla oltara sv. Ladislava ponovljena je i dodatno učvršćena ikonografska shema prikaza Bogorodice s djetetom okružene svetim ugarskim kraljevima. Za zagrebačku biskupiju sveti ugarski kraljevi simbol su njene opstojnosti jer je utemeljena zaslugom ugarskog kralja Sv. Ladislava. Kipovi Bl. Dj. Marije, sv. Ladislava i sv. Emerika vojvode s oltara sv. Ladislava kralja predstavljaju vrhunac majstorovog umjetničkog dometa.

OLTARNA CJELINA SPOJENIH DIJELOVA OLTARA BL. DJ. MARIJE I SV. LADISLAVA KRALJA
Ljubljana – Zagreb, 1686. – 1688.; Zagreb, 1688. –  1690.
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

BL. DJ. MARIJA S DJETETOM ISUSOM
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

SV. LADISLAV KRALJ
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

SV. EMERIK VOJVODA
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

GRB KANONIKA IVANA JOSIPA BABIĆA
Zagreb, 1688. – 1690.
s nekadašnjeg oltara sv. Ladislava kralja iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

GRB KANONIKA MICHAELA BOCAKA
Ljubljana – Zagreb, 1686. – 1688.
s nekadašnjeg oltara Bl. Dj. Marije iz zagrebačke katedrale
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
Hrvatski povijesni muzej

KIPOVI S PREDELE OLTARA SV. DOROTEJE
Ljubljana – Zagreb, 1686. – 1688.
s nekadašnjeg oltara Bl. Dj. Marije iz zagrebačke katedrale
danas u kapeli sv. Doroteje u Jakovlju

Sv. Augustin
drvo rezbareno i polikromirano
Sv. Grgur Papa
drvo rezbareno i polikromirano
Sv. Ambrozije
drvo rezbareno i polikromirano
Sv. Jeronim
drvo rezbareno i polikromirano

Kipovi četiriju crkvenih otaca danas smješteni na neogotičkom glavnom oltaru u kapeli sv. Doroteje u Jakovlju, oblikovanjem ukazuju da pripadaju Komersteinerovoj ruci, te da su možda to kipovi crkvenih otaca s predele Marijina oltara.

SV. JOSIP
Zagreb, 1690. – 1691. (?)
izvorna provenijencija nepoznata
drvo rezbareno i močeno (bajcano)
Muzej grada Zagreba

SV. JURAJ UBIJA ZMAJA
Zagreb, 1686.– 1688.
vjerojatno s nekadašnjeg oltara Bl. Dj. Marije iz zagrebačke katedrale
danas u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, Vurot
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno