Majstor i njegov rukopis

Barok se kao stil u zemljama koje su bile u sklopu Habsburške monarhije definitivno ustoličio nakon 1683. godine, kada je pobjedom nad Turcima pod Bečom opasnost za taj dio Europe minula. Na području sjeverne Hrvatske tada dolazi do intenzivne obnove i izgradnje crkvenih objekata i uređenja njihovih unutrašnjosti. Unutar radova većinom anonimnih majstora toga vremena ime Johannesa Komersteinera otkriveno je zahvaljujući sačuvanim ugovorima za narudžbe oltara za zagrebačku katedralu. Najranijim vizualnim dokazom Komersteinerova djelovanja u Hrvatskoj smatra se oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine. Iako za njega nije sačuvan ugovor pripisan je majstoru na temelju oblikovne i stilsko-tipološke analize i usporedbom s preostalim dijelovima oltarnih cjelina iz katedrale.

Komersteinerov način oblikovanja svetačkih figura očituje se u užoj silueti i stavu kontraposta (usklađena ravnoteža između dvaju istodobnih pokreta figure s osloncem na jednoj nozi, dok je druga savijena u koljenu) s izrazito visoko postavljenim i prema tijelu zarotiranim kukom, istaknutim volumenom poprečnog trbušnog mišića i naglašenom torzijom (uvijanjem tijela). Odjeća se pripija uz tijelo poput druge kože s naborima potisnutima prema vanjskoj liniji figure i s istaknutim spiralnim naborom između nogu. Lica Komersteinerovih kipova pravilnih su crta, zaglađenih isklesanih ploha obraza duge linije, četvrtastih vilica i istaknute brade s rupicom. Krupne bademaste oči izraženih su kapaka i istaknute arkade, široko otvorenog pogleda u daljinu.

FRAGMENTI ORNAMENTALNE DEKORACIJE S MOTIVOM AKANTUSA
Zagreb, 1686./88. – 1688./90.
S oslikanih krila nekadašnjih bočnih katedralnih oltara Bl. Dj. Marije i sv. Ladislava kralja
drvo, rezbareno, pozlaćeno
Muzej za umjetnost i obrt

Ornament akantusa ključni je dekorativni elemenat kojeg Komersteiner virtuozno rezbarenog obilato koristi na oltarima. Akantusovo lišće pod njegovim dlijetom ili dlijetom njegovih suradnika tijekom vremena prolazi kroz određene oblikovne mijene i uz to biva obogaćeno anđeoskim figurama rađenim u reljefu, uz dodatak voćnih aranžmana, što je u sjevernoj Hrvatskoj jedinstvena i majstoru osobita karakteristika.

OLTAR SV. FRANJE BORGIJE
Ljubljana – Zagreb, 1680.– 1684.
Akademska crkva sv. Katarine, Zagreb
kipovi s oltara Sv. Franje Borgije:

sv. Alojzije Gonzaga
drvo rezbareno, polikromirano, pozlaćeno
sv. Stanislav Kostka
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Ovi kipovi isusovačkih svetaca te kipovi dvojice đakona sv. Lovre i sv. Stjepana Prvomučenika s nekadašnjeg oltara sv. Emerika iz zagrebačke katedrale, danas u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu, identičnog su kiparskog rukopisa. Njihove fizionomije predstavljaju prvi Komersteinerov poznati tip svetačkog lica, realističkog prikaza s dozom idealizacije.

KIPOVI S NEKADAŠNJEG OLTARA SV. EMERIKA IZ ZAGREBAČKE KATEDRALE
Zagreb, 1688. – 1689.
danas u Kapeli sv. Fabijana i Sebastijana, Vurot

sv. Stjepan Prvomučenik
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno
sv. Lovro
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

SV. MARGARETA
Zagreb (?),1680-ih godina
vjerojatno iz župne crkve sv. Anastazije u Samoboru
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Samoborski muzej

SV. MARIJA MAGDALENA
Zagreb (?),1680-ih godina
vjerojatno iz župne crkve sv. Anastazije u Samoboru
drvo rezbareno s tragovima polikromije i pozlate
Samoborski muzej

Kipovi svetica svojima oblikovnim obilježjima su srodne kipu sv. Katarine na glavnom oltaru sv. Lucije u Mišjem Dolu u Sloveniji i upućuju na blizinu kiparskog rukopisa Johannesa Komersteinera.

SV. STANISLAV KOSTKA
Zagreb (?), 1670-ih godina
iz nekadašnje isusovačke ljetne rezidencije Zagrebačkoga kolegija
danas kapela Uznesenja Bl. Dj. Marije u Gornjem Tkalcu
drvo rezbareno, polikromirano i pozlaćeno

Kip sv. Stanislava Kostke tipološki je srodan s ostalima ovdje izloženim kipovima, vlastoručnim Komersteinerovim radovima. Da li je to sam Komersteiner u mlađim godinama, ili netko drugi ostat će otvoreno.

Izloženi oltar sv. Marije Magdalene danas u kapeli u Gotalovcu bio je postavljen u zagrebačku katedralu vjerojatno 1684. godine. Komersteiner ga je koncipirao izrazivši se tadašnjim suvremenim likovnim rječnikom u svim elementima oltarne arhitekture. Posebno se ističe tip tordiranih stupova presvučenih u cijelosti s motivom akantusovog lišća, koja na ovome oltaru djeluje poput dinamične čipke na tektonski zasnovanoj kompoziciji oltara. Karakteristično baroknu dinamiku uvode i jaki obrati završnog gređa retabla pod kojim skupine od po tri stupa smiono istupaju u prostor. Oltari sv. Marije Magdalene i sv. Roka s kojeg su ovdje izloženi kipovi nalaze se u kapeli sv. Petra u Gotalovcu od 1758. godine.

DEKORATIVNI FRAGMENTI S OLTARA SV. MARIJE MAGDALENE
Ljubljana – Zagreb, 1684.
Kapela sv. Petra, Gotalovec
nekadašnji istoimeni oltar iz zagrebačke katedrale

Ovdje izložena krnja piramida u Gotalovcu je bila postavljena na atici oltara. Do toga je došlo vjerojatno prilikom naknadnih prekrajanja. Dekoracija s rezbarenim akantusovim lišćem i upletenom anđeoskom figurom koja oblaže krnju piramidu izvorno je bila dijelom neke druge ornamentalno – dekorativne partije oltara kao i dekorativni fragmenti voćnih aranžmana.

Akantus je sredozemna zeljasta trajna biljka iz porodice primogovki, koja se odlikuje nazubljenim, duboko urezanim listovima. Latinsko ime roda Acanthus dolazi od grčke riječi acantha (bodlja), zato što neke vrste u rodu imaju bodlje na rubovima listova. Zaštićena je biljka i cvate od srpnja do rujna.

OLTAR SV. MARIJE MAGDALENE
Ljubljana – Zagreb, 1684.
Kapela sv. Petra, Gotalovec
nekadašnji istoimeni oltar iz zagrebačke katedrale

sv. Josip s malim Isusom
drvo rezbareno, djelomično polikromirano i pozlaćeno
sv. Ivan evanđelist
drvo rezbareno, djelomično polikromirano i pozlaćeno

KIPOVI S OLTARA SV. ROKA
Ljubljana – Zagreb, 1680-tih godina
vjerojatno iz zagrebačke katedrale
danas u kapeli Sv. Petra, Gotalovec

sv. Ladislav kralj
drvo rezbareno s tragovima polikromije
sv. Kazimir kralj
drvo rezbareno s tragovima polikromije
sv. Stjepan kralj
drvo rezbareno s tragovima polikromije
sv. Emerik vojvoda
drvo rezbareno s tragovima polikromije