Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Povijest ansambala i Glazbenog programa Hrvatske radiotelevizije

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail

Povijest ansambala i Glazbenog programa Hrvatske radiotelevizije vezana je uz razvoj medija radija (od 1926. godine) i televizije (od 1956. godine).

Glazbeni program, i njegove vlastite umjetničke snage, od samih su početaka temeljni stupovi nacionalne kulture, medijskog standarda i očuvanja hrvatske glazbene baštine.

Simfonijski orkestar, 1967. godina. – Izvor: HRT

Simfonijski orkestar HRT-a osnovan je 1929. godine, pri tadašnjem Radio-Zagrebu (službeno osamostaljen 1931. godine), a jedan je od najstarijih europskih radijskih orkestara. Orkestar 1942. godine započinje i s javnim koncertima, a svojim jedinstvenom programskom orijentacijom, Simfonijski orkestar HRT-a profilirao se u jedno od ključnih izvođačkih tijela u Hrvatskoj. Na čelu Orkestra, kao šefovi dirigenti, stajali su Milan Horvat, Krešimir Šipuš, Josef Daniel, Pavle Dešpalj, Vladimir Kranjčević, Oskar Danon, Uroš Lajovic, Nikša Bareza…

Danas, Simfonijski orkestar HRT-a drži prestižni Majstorski ciklus u KD Vatroslav Lisinski.

Dragan Gürtl i radijski orkestar, 1964. godine. – Izvor: HRT

Jazz orkestar HRT-a osnovan je 1946. godine, kao Plesni orkestar Radio Zagreba. Pod dugogodišnjim vodstvom legendarnog Miljenka Prohaske (od 1962. godine), orkestar se strateški okrenuo vlastitom repertoaru i izgradnji specifičnog, prepoznatljivog stila koji je spojio jazz s tradicijom hrvatkih prostora. S orkestrom su nastupala neka od najvećih svjetskih jazz imena poput Arta Farmera, Johna Lewisa i Kai Winding, a danas pod vodstvom Mirona Hausera bilježi brojne moderne suradnje.

Tamburaški orkestar HRT-a osnovan je 1941. godine, pod nazivom Tamburaški zbor. Ovaj je ansambl imao ključnu ulogu u emancipaciji tambure, tranformirajući je iz narodnog u umjetničko glazbalo iznimnih izražajnih mogućnosti. Orkestar održava redovite koncertne cikluse U ozračju tambure te tradicionalne novogodišnje koncerte.

Zbor HRT-a osnovan je 1940. godine, prvotno kao komorni ansambl, a s vremenom prerasta u vrhunski profesionalni pjevački zbor, koji posebnu pažnju pridaje hrvatskoj zborskoj i duhovnoj baštini. Sa Simfonijskim orkestrom dijeli prestižni vokalno-instrumentalni ciklus Kanconijer, dok samostalno održava ciklus Sfumato.

Dječji zbor HRT-a predstavlja peti, najmlađi službeni ansambl HRT-a, službeno je obnovljen krajem 2022. godine, a djeluje pod umjetničkim vodstvom Tomislava Fačinija, dok su izravne zborovođe i mentori Nina Cossetto i Vinko Karmelić.

U počecima Radio Zagreba, glazba se izvodila isključivo uživo iz studija. Osnivanjem vlastitih orkestara i uvođenjem tehnologije snimanja, pokrenuto je sustavno stvaranje jedinstvene arhive zvučnih zapisa, koja je danas kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Pokretanjem Televizije Zagreb 1956. godine nastaju kultne zabavno-glazbene emisije. Plesni (danas Jazz) i Tamburaški orkestar postaju okosnica festivala poput Zagrebačkog festivala, Splitskog festivala, Festivala kajkavskih popevki u Krapini i sl.

Tijekom ratnih godina, glazbenici svih ansambala HRT-a aktivno su održavali na desetke koncerata, na samim crtama bojišnice i u ratom pogođenim gradovima (Osijek, Pakrac, Lipik, Zadar, Sarajevo…).

Danas, uz tradicionalne radijske postaje poput Trećeg programa Hrvatskog radija (HR 3), koji je primarno fokusiran na ozbiljnu glazbu i kulturu, HRT je pokrenuo moderne televizijske formate visoke produkcije (primjerice, poput emisije A strana). Početkom 2023. godine, HRT je zakoračio u sferu usko specijaliziranih digitalnih glazbenih kanala, a pokrenuti su žanrovski kanali unutar digitalne mreže: Hrvatski radio Klasik, Hrvatski radio Pop, HR Rock, HR Klape, HR Jazz i HR Zvuci tamburice, čime je golema glazbena arhiva postala dostupna publici 24 sata dnevno.

U aktualnim koncertnim sezonama, ansambli HRT-a izvode preko 40 kompleksnih projekata i 90-ak koncerata godišnje, surađujući s vodećim svjetskim i domaćim solistima te nastupajući na prestižnim pozornicama poput dvorane Lisinski, Muzeja suvremene umjetnosti i novoobnovljenog Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ).