Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Sedefi zajedništva i intime

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail
Fotografski trezor nacionalne konzervatorske službe
 kao kulturni promotor  

U sklopu manifestacije Dani europske baštine 2025. koja bilježi svoju 30. godišnjicu, ujedno i 2. dana kostajničke baštine, a na poziv Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, s radošću i ponosom odškrinuli smo vrata nacionalnog konzervatorskog analognog fotografskog trezora koji se danas čuva pod okriljem Ministarstva kulture i medija, njegove središnje Fototeke kulturne baštine i Fototeka njegovih konzervatorskih odjela diljem Hrvatske. Ovaj fond obuhvaća preko pola milijuna fotografija nastalih u razdoblju od 1864. godine do kraja 20. stoljeća kada analognu fotografiju istiskuje digitalna.


Fotografije o kojima je riječ manjim su dijelom naslijeđene od starih muzejskih institucija (npr. Arheološkog muzeja u Splitu, utemeljenog 1820. godine ili Narodnog (Zemaljskog) muzeja, utemeljenog u Zagrebu 1846. godine), te povijesne Centralne komisije za istraživanje i očuvanje spomenika graditeljstva (K. K. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale), osnovane u Beču 1850. godine, a u našim Pokrajinama zaživjele s godinom 1854. Većim dijelom, međutim, konzervatorski analogni fotografski fond nastaje pod okriljem moderne konzervatorske službe, one što slijedi načela Bečke škole povijesti umjetnosti i koja ravnopravno valorizira sve povijesne i stilske slojeve spomenika, ali mu i sama prilazi kreativno. U nas je ispočetka zastupana Zemaljskim povjerenstvom za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu, osnovanim 1910. godine, kasnije i njegovim sljednicima. Od druge polovice 20. stoljeća, a naročito tijekom 60-ih i 70-ih godina, nacionalna Konzervatorska služba – dotada djelujuća u Zagrebu, koji je imao nadleštvo nad kontinentalnim područjem, i Splitu, koji je pokrivao primorski pojas s njegovima zaleđem (Istra je Rapalskim ugovorom od 1920. do 1945. godine bila izdvojena iz ovoga područja) – doživljava značajnu reorganizaciju i operacionalizaciju, osnaživši se brojnim regionalnim zavodima na terenu i profesionalnom fotografskom podrškom.


Pod okriljem konzervatorske, i srodnih joj službi, u posljednjem stoljeću, u alkemiji tamne komore koju možemo maštovito poistovjetiti s nutrinom kakve školjke, iz otopina razvijača, vode i fiksira, kao nekog dalekog eha mora i planktona, ili pak bliskog nam Unina toka, iskristaliziraše se i zasjaše poput sedefa školjke konzervatorske fotografije u svim svojim tehničkim, sadržajnim i izražajnim nijansama. I započeše svoje slojevite i dragocjene misije: od one operacionalizacijske, pružajući dragocjene vizualne informacije prilikom obnove spomenika, do one memorijske, čuvajući u zamrznutim trenutcima spomen na sve ono drago što smo imali, a što smo s protokom vremena djelomično ili u potpunosti izgubili. A to drago, svjedoči nam izložba Sedefi zajedništva i intime, heraklitovski je satkano iz proturječnosti – kulturnim krajolicima i kapitalnim spomenicima, univerzalnim vrijednostima i zajedništvu, sinergijski su sučeljeni naši individualni mikrokozmosi i naša intima, i ne samo na sadržajnoj, već i na interpretativnoj razini.


Svi ti prikazi, i sve te fotografije, naše su neprocjenjivo kulturno dobro, naši putokazi i uporišta za budućnost. Preostaje nam čuvati to blago, kao što školjka čuva svoju sedefnu nutrinu.