Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Ribarstvo, maritima i riječno brodarstvo

RIJEKA
Jedrenjaci na Mrtvom kanalu

Najstarija riječka luka formirala se na predjelu starog korita rječice Rječine, kolokvijalno zvanom Mrtvi kanal. Otprilike u vrijeme nastanka ove fotografije Rijeka, nakon što je 1873. godine željezničkom prugom povezana s ostatkom Austro-Ugarske monarhije, dobiva i novu modernu luku. Ipak, korito Rječine ostaje luka za manje brodove i jedrenjake. Tu se iskrcavalo vino i maslinovo ulje dopremljeno s kvarnerskih otoka i Dalmacije, tu su se sušila jedra i odmarale posade.

Hubert Vaffier, 1892. (Mission scientifique et artistique – Autriche–Hongrie, Grece. 1892.)

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci
RIJEKA
Vizura grada krajem prve četvrtine 20. stoljeća s lukom u prvom planu

Vladimir Horvat, 1925.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 6171, br. neg. I-2390
OSIJEK
Veduta grada na Dravi

Pogled sa šetališta uz desnu obalu Drave gdje je usidreno nekoliko brodova privezanih za bitve u vidu duboko ukopanih negdašnjih topova osječke barokne tvrđave. Gradom dominira visoki neogotički toranj župne crkve sv. Petra i Pavla (katedrala, podignuta na samom kraju 19. st.), a desno od katedralnog kompleksa vide se dimnjaci Pivovare obitelji Šeper, utemeljene 1856. godine. U to vrijeme još izostaje danas dominantna vizura Hotela Osijek koji će biti sagrađen 1977. godine na obali uz zimsku luku.

Neidentificirani autor, 50-e g. 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Osijeku
ŠIBENIK
Dolac

Predio Dolac, formiran u srednjem vijeku kao predgrađe grada s kamenim kućama i crkvicom sv. Križa oko lučice, mandrača, od davnina je naseljeno ribarima i težačkim radnicima koji su govorili čakavskim dijalektom hrvatski jezik, koji je ovdje ostao u uporabi do 60-ih godina 20. stoljeća.

Neidentificirani autor, vjerojatno kraj 19. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu
SELCE (Crikvenica)
Sušila za mreže na malom molu u harmoniji s morskim prostranstvom

A. Mihatović, 1973.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 72127, br. neg. I-45547
BABAC (otočić na području grada Biograda na moru, udaljen oko dva kilometra od otoka Pašmana)
Predio s ruševnom kapelom Sv. Andrije, zaštitnikom ribara te ribarskim vršama u prvom planu.
Na otočiću se, i danas neobično privlačnom turistima avanturistima, nalaze ostaci kompleksa utvrđenog renesansnog ljetnikovca obitelji de Soppe (16. st.) koji svojom izraženom obrambenom ulogom predstavlja izniman primjer ladanjske arhitekture 16. stoljeća na zadarskom otočju. U blizini kompleksa de Soppa nalazi se kapela sv. Andrije, koja, iako sagrađena nekoliko stoljeća prije ljetnikovca, postaje njegovim sastavnim dijelom o čemu svjedoči obiteljski grb uzidan na njenom pročelju.

Ksenija Radulić, 1965.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Zadru

Inv. br. 6387, br. neg. 1891C
ILOK (najistočniji grad Hrvatske)
Veduta grada od strane Dunava

Pogled s obale Dunava na kojoj se suše ribarske mreže na stari dio grad s crkvom sv. Ivana Kapistrana (sredina 14. st., obnovljena početkom 20. st.) i dvorcem Odescalchi (podignut u 18. st. na temeljima starog dvorca Nikole Iločkog iz 15. st.). Poradi svoje slojevite povijesnosti i slikovitosti, Ilok se znade nazivati i malim Dubrovnikom ili Dubrovnikom istoka.

Nino Vranić, 1956.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 20156, br. neg. I-C-161
DUBROVNIK
Detalj gradske luke

Ispred tvrđave Sv. Ivana ili kolokvijalno Tvrđave “od mula” (izgrađena 1346.) nalazi se lukobran Kaše (izgrađen 1487.) u funkciji privremenog ribarskog staništa

Nino Vranić, 1958.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 51707
KOPAČEVO (Bilje, Baranja)
Alas, ribar s Dunava pri svakodnevnom poslu

Nino Vranić, 1984.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 46245, br. neg. I-C-161
OLIB (Zadarski arhipelag)
Sušenje hobotnica


Miljenko Domjan, 1975.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Zadru

Inv. br. 21231, br. neg. 6896A
ISTRA (Zapadna obala, Poreč?)
Dobar ulov i dobra potražnja. Kao na Veliki petak ili Badnjak.

Neidentificirani autor, 20-e ili 30-e godine 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci