Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Vedute i situacije

MARIJA BISTRICA (Donja Stubica)
Pogled na hodočasničku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije s vrtuljkom u prvom planu

Marija Bistrica jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj kojemu, posebice na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, odnosno blagdan Vele Gospe koji se slavi 15. kolovoza svake godine, hodočaste brojni vjernici i posjetitelji. Čudotvoran kip Majke Božje Bistričke ostao je posve neoštećen u požaru 1880. godine koji je oštetio čitavu crkvu osim oltara s kipom Bogorodice. Nakon tog nemilog događaja crkva je obnovljena prema nacrtu arhitekta Hermana Bolléa i tom je prilikom znatnije proširena te ograđena arhitekturalnom ogradom, tzv. cinturom.
U proštenjarske dane u neposrenoj blizini crkve organizira se sajam s proizvodima lokalnog obrta i rukotvorina među kojima posebno treba istaknuti licitare i tradicijske drvene igračke koji su poradi svoje izvornosti i vrijednosti 2009. godine uvršteni na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Dakako, budu tu gotovo neizbježno i zabavni parkovi s vrtuljci i drugim oblicima razbibrige. Čak još i danas, a pogotovo u prošlosti bez tableta i PlayStationa.

Vladimir Horvat, 1931.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 33034, br. neg. III-1183
GREDA (Sunja)
Veduta posavskog sela s drvenim ižama na trem ili čardacima te konjskom zapregom

Nino Vranić, 1963.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 26827, br. neg. I-C-246
ILOK
Donjogradska ulica s konzervatoricama u informativnom razgovoru s mještanima te oblakom prašine podignutim nadolazećim jatom gusaka.

Nino Vranić, 1956

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 20376, br. neg. I-C-164
STROŠINCI (Županja)
Veduta slavonskog posavskog sela u suton s jatom gusaka

Nino Vranić, 1961.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 23563, br. neg. I-A-209
POGANOVCI (Našice)
Romska karavana i cesta od lomljena kamena, kaldrma

Nino Vranić, 1958.
Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 19621, br. neg. I-B-154
BISTRAČ (Sisak)
Usamljena pralja na Tišini, rukavcu rijeke Save
Jeste li ikada pomislili – ili možda razmišljate u trenutku dok promatrate ovu idiličnu fotografiju – kakav je bio život žena prije izgradnje vodovodne mreže i prije nego što su se sredinom prošlog stoljeća počele koristiti perilice rublja, isprva doduše samo u urbanim sredinama? Većina ljudi, posebice kućanica, izum perilice za rublje smatra najvažnijim izumom među kućanskim aparatima.
Danas je mnogima teško zamisliti da su žene nekoć rublje prale na gradskim fontanama, na javnim zidanim gradskim perilima, na perilima uz morsku obalu uz izvore slatke ode, na prirodnim većim barama i lokvama ili pak na rijekama i njihovim rukavcima, pa i na potocima.
Pranje rublja na rijekama bilo je široko rasprostranjen diljem naše zemlje, ali i mnogo, mnogo šire. Pri pranju rublja na rijeci žene su se služile daskom pomoću koje bi zalazile nešto dublje u vodu. Rublje bi prale trljajući ga o drveno korito, kasnije i o metalnu ploču za trljanje, rifljaču, te lupajući drvenom pralkom. Ovaj žuljeviti posao trajao bi i po čitav dan, pa su ga žene nerijetko obavljale u skupinama i u priči.

Nino Vranić, 1973.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 36810, br. neg. II-9734
BARANJA
Bdijenje nad usnulim gazdom

Nino Vranić, 1984.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Ostavština Nine Vranića
VODICE (Ćićarija, sjeverni dio Istre, prema granici s Republikom Slovenijom)
Odlazak stada ovaca na pašu
Glavna gospodarska grana stanovništva Vodica sve do kraja 19. stoljeća bilo je stočarstvo, podjednako ovčarstvo i govedarstvo. Ovce su se tada brojile po kvarnarima skupinama koje su obuhvaćale četrdeset ovaca. Pojedina domaćinstva u selu znala su imati i po četrdeset kvarvari ovaca, odnosno tisuću i šesto ovaca. Sve se tada svodilo na kvarnare i u selu bi se često raspravljalo koliko kvarnari tko ima, enega, dva ili tri?“ U 20. stoljeću stanovništvo se sve više počelo okretati proizvodnji drvenog ugljena, karbunice. Danas, u 21. stoljeću na području Ćićarije tek se jedna jedina obitelj, obitelj Zlatić, zanima ovčarstvom. Posjeduju stotinu i dvadeset ovaca, dakle tri kvarnara zaštićene autohtone pasmine Istarska ovca i svoje proizvode mahom rasprodaju već na kućnom pragu.

VINKO MALINARIĆ, 1975.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 63066, neg. br. I-37263
PREDOŠĆICA (sjeverni dio otoka Cresa)
U unutrašnjosti otoka, na pola puta između grada Cresa i luke Porozina smjestilo se ubavo mjesto Predošćica sa sceničnim prilaznim putom ograđenim suhozidom, voćkama u cvatu, nekoć respektabilnim imanjima i crkvom sv. Blaža. Godine 1969., u vrijeme kad je ova fotografija nastala, već je otpočela stagnacija mjesta budući da je mjesna škola svoja vrata zatvorila 1962. godine.

VINKO MALINARIĆ, 1969.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Rijeci

Inv. br. 27007 neg. br. II-8859
DOLAC (Požega, Slavonija)
Mještani poziraju uvaženom profesoru i fotografu u svojem svagdašnjem ambijentu
U prednjem planu je bunar na đeram (rašljasti stup na kojem je položena dugačka motka s utegom na stražnjoj i s kablom na prednjoj strani radi lakšeg izvlačenja vode iz zdenca) a u pozadini ušoreno selo (organizirano uzduž ravnih putova i cesta)

prof. Julije Kempf, poč. 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Osijeku

Br. neg. 52530B
LUKAVEC (Velika Gorica)
Utvrda-dvorac, detalj s djecom
Ispred baroknog portala s grbom pozira skupina djece. Portal je dio baroknog dvorca, sagrađenog polovicom 18. stoljeća na mjestu gdje se od starine nalazila drvena fortifikacija koja je turopoljskom plemstvu služila za obranu u vrijeme osmanske invazije na hrvatska područja.

Neidentificirani autor, 30. godine 20. st.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka Konzervatorskog odjela u Zagrebu

Inv. br. 5918
VOLARICA (Ostrovica Lička, Gospić, Lika)
Kapela sv. Ivana Krstitelja
Pod srednjovjekovnom utvrdom Ostrovica Lička u uskoj udolini između dva brda smjestila se kamena seoska kapela najvjerojatnije sagrađena u 13. ili 14. stoljeću kada je podignuta i sama utvrda. Kapela je vjerojatno temeljena na mjestu starije kapele nekadašnjeg starohrvatskog naselja. Nedaleko od crkve nalazi se izvor žive vode, zvan Kovčeg, koji nikada ne presušuje. U povijesnom tijeku, na ovom prostoru obilježenom vladavinom knezova Disislavića, potom Frankopana, pa Turaka, dočekala je ova kapela početak 20. stoljeća znatno oronula, oštećenog krovišta i zvonika na preslicu. Starosti prkose tek novija drvena vrata. Pred kapelom, čije pročelje slikovito nadopunjuju dva kvrgava stabla s granjem bez lišća, pozira nekolicina mještana.

Ivan Rupčić, oko 1910.

Ministarstvo kulture i medija RH
Fototeka kulturne baštine

Inv. br. 7278