Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Recepcija

U izvornoj kršćanskoj ikonografiji, prikaz sv. Sebastijana ima simbolički naboj herojskog preživljavanja katastrofe, trijumfa nad crnom smrti (kugom) i uskrsnuća, zbog čega je povezan i sa simbolikom cikličke prirodne obnove. Pretpostavlja se da su umjetnički prikazi sveca još od renesanse sadržajno simbolički ambivalentno obilježeni, povremeno i konotiranjem zaštite homoseksualnog identiteta. Europski, poglavito engleski, intelektualci tijekom Grand Toura po Italiji, na obrazovnom putovanju otkrivaju osobito plodnu zastupljenost ovog prikaza u toskanskoj i rimskoj renesansnoj umjetnosti.
Tijekom 19. stoljeća u viktorijanskoj kulturi artikulirao se diskurz koji sv. Sebastijana izravno interpretira kao sveca zaštitinika esteta i pretvara ga u simbol dekadencije. Imao je ključno mjesto u središtu kulturne debate o prikladnoj ulozi kršćanskog heroja, koja se vodila na različitim poljima – od popularnih povijesno-umjetničkih narativa, putnih vodiča, teoloških traktata, angažiranih romana, poezije i umjetničkih djela. Nakon što je motiv sv. Sebastijana ojačao asocijacije na mušku predaju i omogućio prihvaćanje heroizma kroz usvajanje erotski promijenjene, morbidne pasivnosti, Oscar Wilde je, prisvajajući ime Sebastian Melmoth prisvojio i svečevu mučeničku auru, prilagodivši motiv u sekularizirani totem homoseksualnog uvjerenja.

Rimski je mučenik bio figura koja je zamutila granice između muževne samokontrole i preplavljujuće erotske ekstaze, uobičajeno rodno označene kao ženske.
Tjelesna stvarnost izložena u motivu mladenačkog, nagog tijela sv. Sebastijana povezana je sa sublimno nestvarnim nadilaženjem ograničenja. Njegova tjelesnost predstavlja kontrapunkt robusnim idealima heroizma i izravnosti, bogata je sentimentom i fantazijama o submisivnosti, povezanima sa sadomazohističkim žudnjama. Danas, sa stajališta identitetskih obrazaca queer zajednice, svetac je prihvaćena ikona koja utjelovljuje feminiziranu muževnost, homoerotičnu žudnju, sadomazohizam, pa i samosvijest radničke klase.