Dodaj u virtualnu izložbu
Dodaj
Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Tradicija književnog prevođenja u Dubrovniku – izbor

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail

Suvremeni prevoditelji

Kad govorimo o dubrovačkom književnom prevođenju, jedno ime nameće se samo po sebi kao početak. Velikan hrvatskog književnog prevoditeljstva ovog i prošlog stoljeća, akademik Luko Paljetak, književnik i prevoditelj, likovni i književni kritičar, rođen je 1943. godine u Dubrovniku. Dobitnik je nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo književnog prevođenja, a sve njegove ranije nagrade i priznanja teško bi bilo nabrojati.

Prijevodi Luka Paljetka iz fonda Dubrovačkih knjižnica

Prevodi s engleskog, talijanskog, francuskog, ruskog i slovenskog jezika. Među njegovim brojnim prijevodima posebno se ističu sljedeća djela koje je preveo, odnosno prepjevao na hrvatski jezik: Byronov Childe Harold, cjelokupni opus poezije Franca Prešerna, Chaucerove Canterburyjske priče, Joyceov Uliks, Wildov Sretni kraljević i druge bajke, Collodijev Pinokio, kao i djela Shakespearea, Blakea, Pounda, E. Dickinson, uz brojne antologije.

U Dubrovniku danas djeluje i Vojo Šindolić, pjesnik, likovni umjetnik i prevoditelj s engleskog i japanskog.

18. stoljeće

Rajmund Kunić (Dubrovnik 1719. – Rim 1794.) stekao je svoju slavu poglavito kao prevoditelj s grčkoga na latinski. Prevodio je helenističke pjesnike (Teokrit, Kalimah), epigramatičare (Grčka antologija), no najviše je truda uložio u prepjev Ilijade (1776), koji je – prema širokoj suglasnosti – najbolji latinski prepjev toga Homerova epa.

Kunićev prijevod Homerove Ilijade iz 1776.
  • Rukopis 393/8 iz Zbirke rukopisa Znanstvene knjižnice Dubrovnik: Raspisagne Luke Afrikanske is Vergilia istomaceno u pjetnomjerje slovinsko po gosp. Juru Higgi Dubrovcjaninu.

19. stoljeće

Antun Kazali (Dubrovnik 1815. – 1894.) bio je svećenik, pjesnik i prevoditelj. Malo je poznato da je Kazalijev prijevod “Kralja Leara” u prozi iz 1844. godine prvi cjeloviti prijevod jedne Shakespearove drame na hrvatski jezik. Nekoliko godina kasnije istu dramu preveo je i u stihu, a oba rukopisa se čuvaju u Beogradu. Prijevod drame koji jest tiskan u Hrvatskoj je Julije Cesar (Jul Ćezar), napisan 1853., a objavljen 1880. u nastavcima u časopisu “Slovinac”. Kazali je također prevodio i Byrona, Tennysona, Hugoa, Molierea, Schillera i Homera.

  • Kazalijev prijevod The Old Clock on the Stairs H.W. Longfellowa, objavljen u časopisu Slovinac, Dubrovnik 1880.
  • Izvornik The Old Clock on the Stairs, Henry Wadsworth Longfellow
  • Prijevod iste pjesme Stjepana Castrapellija (Blato na Korčuli 1850. – Dubrovnik 1885.), objavljen u časopisu Slovinac 1879.
  • Prva stranica Kazalijevog prijevoda Shakespearova Julius Caesar, objavljenog u časopisu Slovinac, Dubrovnik 1880.

Pucić Medo (Orsat), pjesnik, publicist i prevoditelj (Dubrovnik 1821.- 1882.) Zajedno s Matijom Banom i Ivanom Kaznačićem pokrenuo je almanah Dubrovnik: cviet narodnog književstva, prvi dubrovački književni list na hrvatskome, u kojem je 1849. između ostalog objavio prijevod Homerove Odiseje. Kasnije je svoje radove objavljivao u časopisu Slovinac. Prevodio je s grčkoga (Platonov pir ili razgovor o ljubavi, 1857; ulomak Odiseje, 1878) te je s poljskoga na talijanski preveo Mickiewicza (Dei canti popolari Illirici, 1860).

Pucićev prijevod Odiseje objavljen u časopisu Dubrovnik: cviet narodnog knjižtva 1849.

Pero Budmani, leksikograf i matematičar (Dubrovnik 1835. – Castel Feretti 1914.) Objavio je u zabavniku Dubrovnik prijevode s nekoliko stranih jezika: Pet pripovijedaka iz sanskrta (1867), prvi i drugi dio Nebožije komedije Z. Krasinskoga (1870) te u časopisu Slovinac pripovijest P. Mériméea Lokis (1878), Sakuntalu Kalidase (1879), Čim ljudi žive L. Nikolajeviča Tolstoja (1883).

Budmanijev prijevod sa sanskrta indijske drame Sakuntala iz časopisa Slovinac 1879.

20. stoljeće

U dvadesetom stoljeću u Dubrovniku je živio i stvarao pjesnik, dramski umjetnik i prevoditelj Milan Milišić (1941. – 1991.) Prevodio je s engleskog jezika djela Roberta Frosta, Harolda Pintera, J. R. R. Tolkiena.

I za kraj…

Luko Paljetak: Upute mladom prevoditelju

Uvuci se u tuđu kožu, sobu,
 spavaću ili radnu, budi vraški
 radoznao, u prostoru i dobu
 davnom, sa stranog jezika na naški
prenosi zrnca smisla (tako čine
 i ljubavnici jer i oni jesu
 Prevoditelji), gutaj nove sline
 zbog starih ushićenja, u svom bijesu,
 pravednom, vrlog meštra pravom znanju
 pouči, on se neće ljutit, sklon je
 šutnji, nek bude zahvalan ti, vezom
 povezani ste tajnom: njemu manju
 priznahu slavu, tebi plaću, on je
 Englez, ti možeš pravit se Englezom.

Izložba je posvećena svim prevoditeljima uz Mjesec hrvatske knjige 2023. s temom “Neka ti riječ ne bude strana(c)”

PREVODITELJI ZASTUPLJENI NA IZLOŽBI KRONOLOŠKIM REDOSLIJEDOM:

  • Rajmund Kunić
  • Đuro Hidža
  • Antun Pasko Kazali
  • Medo Pucić
  • Pero Budmani
  • Milan Milišić
  • Luko Paljetak
  • Vojo Šindolić

AUTORICA IZLOŽBE: Paula Raguž

FOTOGRAFIJE: Vedran Levi

Realizacija izložbe: Sanja Lapiš, NSK

Sve knjige i rukopisi zastupljeni na izložbi vlasništvo su Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjižnica.

Izvori: Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje), mrežna stranica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, mrežna stranica Ministarstva kulture i medija, knjige, časopisi i rukopisna djela dubrovačkih prevoditelja i djela o njima iz zbirki Znanstvene knjižnice.

Dubrovačke knjižnice, 2023.

eKultura logo
Copyright © 2023 Ministarstvo kulture i medija
NAVIGACIJA
INFORMACIJE
Izradu internetske stranice je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. European union logo Konkurentnost i kohezija logo Konkurentnost i kohezija logo