Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Atelje Kožarić
Atelje Kožarić
Grad Zagreb u cijelosti je atelijer otkupio 2007. godine i povjerio ga na trajno čuvanje i pohranu Muzeju suvremene umjetnosti. U njemu se nalazi više od 6000 eksponata. Dorađivanje, prekrajanje, zaboravljanje, pozlaćivanje, ugrađivanje u nove cjeline, odbacivanje u hrpe itd. neke su od umjetničkih gesti koje su se u prostoru atelijera Ivana Kožarića u Medulićevoj 12 pojavljivale i smjenjivale tijekom razdoblja od gotovo 40 godina. Prostor funkcionira kao atelijer u klasičnom smislu riječi, ali neće ga biti pogrešno promatrati kao osebujnu platformu za neprestano fluktuiranje ideja ili barem kao odlagalište onoga što nakon toga ostaje. U kaosu stvari kronologiju nije jednostavno, a možda ni potrebno, uspostaviti. Namjera odbacivanja vlastite prošlosti, svojevrsni nemar prema njoj te priklanjanje reciklaži, autentičan su oblik umjetnikova otpora okoštavanju u vlastitome mitu. Još 1976. na venecijanskom Biennalu svoje najbolje radove umjetnik bez imalo predrasuda postavlja izravno na pod, slažući ih u hrpu, apostrofirajući kaos kao plodno, kreativno tlo. Izlaganje umjetnikova privatnog radnog prostora javnosti, sa svim stvarima u njemu – umjetninama, alatima, materijalima, osobnim stvarima, što se prvi put dogodilo 1993. godine u Galeriji Zvonimir u Zagrebu, očuđujući je postupak izmještanja kojim se demistificira posvećeni prostor stvaranja te istodobno intimizira javni prostor izlaganja. U takvom privatno-javnom prostoru posjetiteljima je ponuđena nesvakidašnja prisnost kakvu je u umjetničkim institucijama teško doživjeti. Godine 2002. Kožarićev atelijer još je jednom, do posljednjeg artefakta, preselio u Kassel gdje je izložen na Documenti 11, jednoj od najuglednijih svjetskih manifestacija suvremene umjetnosti. Grad Zagreb u cijelosti je atelijer otkupio 2007. godine i povjerio ga na trajno čuvanje i pohranu Muzeju suvremene umjetnosti. U njemu se nalazi više od 6000 eksponata. Tu su skulpture, reljefi, asamblaži, objekti, instalacije, ready made, slike, grafike, crteži, skice i mnoštvo predmeta uporabne funkcije ali i onih kojima je teško odrediti jesu li umjetnički artefakti ili su to nekom idućom gestom autora trebali postati. Najstariji pronađeni eksponati sežu u vrijeme Kožarićeva djetinjstva i rane mladosti, a posljednji su nastajali 2007. kad je atelijer već postao vlasništvom Grada, pa i kasnije, za vrijeme umjetnikovih posjeta muzeju. Izložen kao integralni dio Zbirki u pokretu i Atelijer Kožarić povremeno se mijenja. Aktualiziranjem pojedinih segmenata Kožarićeva rada u okviru programa Laboratorij za oživljavanje teži se očuvanju ne samo umjetničkih predmeta, nego i atmosfere kontinuiranog protoka ideja i kreativne energije, kao najvažnije osobine umjetnika čije je stvaralaštvo snažno obilježilo hrvatsku suvremenu umjetnost.

Institucija
Muzej suvremene umjetnosti
Datum objave
2023-09-12
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail