Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Osobni fond Ludomira Michala Rogowskog
Osobni fond Ludomira Michala Rogowskog
Skladatelj, dirigent i pisac L.M. Rogowski (Lublin 3. listopada 1881. – Dubrovnik, 13. ožujka 1954.) najveći je glazbenik, koji je živio i radio u Dubrovniku u XX. st. Rodio se u Lublinu 3.listopada 1881. godine. Po majci Karolini, potomak je poljskih grofova Kossakowskih, čiji je jedan član još 1774. g. boravio u Dubrovniku. Po ocu Dominiku, pripada također starom poljskom plemstvu. Gimnaziju je završio u Varšavi, gdje je pohađao i diplomirao konzervatorij. Stručne studije za glazbu i opću umjetnost (malo i biologiju) slušao je u Leipzigu, Münchenu, Rimu i Parizu. Poslije završenih glazbenih studija kod Z. Noskowskog, R. Statkowtskog i E. Mlynarskog u Varšavi, kompoziciju je studirao u Leipzigu kod H. Reimanna, dirigiranje kod A. Nikischa, a zatim akustiku u Münchenu, Parizu i Rimu. Od 1909. g. predaje na orguljaškoj školi u Vilnu, gdje 1910. g. osniva i do 1912. g. vodi i simfonijski orkestar, zatim do 1914. g. boravi u Varšavi. Za vrijeme Prvog svjetskog rata odlazi u Francusku i Belgiju. Živi u Parizu i Villafranca, gdje je napisao više djela komornog karaktera Bibeleta chineis za flautu, celestu i glasovir. Godine 1919. vraća se u Poljsku; 1921. – 1926. g. ravna u varšavskoj Maloj operi; 1922. – 1926. g. poduzima koncertne turneje u mnoge evropske zemlje. Od 1926. g. živio je u Dubrovniku povučeno (od 1928. g. u samostanu sv. Jakova). Taj boravak je tri puta prekidao radi dirigentskog gostovanja u Beogradu i dva puta radi gostovanja u Varšavi, gdje je 1938. g. primio državnu glazbenu nagradu. Prošlost i prirodne ljepote Dubrovnika ostavile su traga u mnogim njegovim kompozicijama tog perioda, pa čak i u proznim djelima (Iz zemlje sestre Tuge). Kao skladatelj, Rogowski je veoma plodan i svestran, s naglašenom težnjom prema velikim simfonijskim i glazbeno-scenskim oblicima. Sam u vrtoglavici uspjeha, prolazio je skroman i nesebičan u društvima Isidore Duncan, Anatola Francea, Pederewskog, Hubermanna, Trockog, Lenjina.Od Petrograda, Bruxellesa, Rima, Praga put je vodio u mir …tišinu… sv. Jakov. Mjesečina je mistično provlačila svoje krake kroz stupove samostana, iznad kojih je svake večeri do kasno treperila žućkasta svjetlost skladateljeve radne sobe. Čarolija nota razlijevala se hodnicima samostana, čekajući novo otkriće.

Institucija
DRŽAVNI ARHIV U DUBROVNIKU
Datum objave
2023-09-06
Uvjeti korištenja
Javno dobro
Značajne osobe
L.M. Rogowski
Razdoblje
1881.-1954.
Regija
Dubrovnik

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail