Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Zbirka fotografske dokumentacije – Krapinsko-zagorska županija
Zbirka fotografske dokumentacije - Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija područje je po mnogo čemu jedinstveno u Zemlji, to je prapovijesna postojbina krapinskog neandertalca i povijesna pozornica Gubec-bega i Franje Tahyja, Antuna Mihanovića i Horvatske Domovine, ilirca Ljudevita Gaja i ostalih važnih ličnosti hrvatske povijesti. Raznovrsna i vrijedna kulturna baština, graditeljska i pokretna, svjetovna i sakralna, materijalna i nematerijalna Krapinsko-zagorske županije bila je, pored one Grada Zagreba, najranijim i nepresušnim interesom moderne nacionalne konzervatorske službe predvođene Gjurom Szabom u godinama neposredno pred izbijanje Prvog svjetskog rata. Szabo je kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja marno evidentirao, fotodokumentirao, proučavao i, objavljujući retke o njoj, popularizirao, svjestan njezine naročite fragilnosti u vremenu obilježenom propašću zagorskog plemstva, a siromaštvom njezinog seljaštva. Međutim, Zbirka fotografske dokumentacije Ministarstva kulture i medija svjedoči nam da je Krapinu i osobito njezin stari grad, prije Gjure Szabe, dijelom i prije no što je postao muzealcem, sveučilišnim profesorom arheologije i konzervatorom, pohodio i fotodokumentirao profesor (gimnazijski) Josip Brunšmid (Zbirka fotografske ostavštine Josipa Brunšmida https://ekultura.hr/item-sets/126716/ ). Njegove su fotografije Krapine, od kojih prva nastaje još 1889. godine (dakle u vremenu prije no što je Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru pošlo za rukom upisati krapinsko Hušnjakovo na kartu svjetske paleontologije), ujedno i najstarije fotografije Krapinsko-zagorske županije sačuvane u okvirima konzervatorske fototeke. U Fototeci su sačuvane i dvije fotografije s ovog područja istaknutog zagrebačkog novinara, fotoreportera i planinara Vladimira Horvata. Prva, nastala sredinom trećeg desetljeća 20. stoljeća prikazuje predah kod kapelice i drvenog vidikovca u Stubičkim Toplicama (Ostavština Vladimira Horvata FKB-6227 https://ekultura.hr/items/2915822), a druga, nastala početkom četvrtog desetljeća prošlog stoljeća, situaciju hodočasničke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici za sajmenog dana (Ostavština Vladimira Horvata FKB-33034 https://ekultura.hr/items/2916227). Kasnije će, između godine 1938. i 1940. spomeničku baštinu ovoga područja evidentirati i fotodokumentirati i profesor Artur Schneider, uposlenik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) uz svesrdnu pomoć fotografa Ljudevita i Gjure Griesbacha, o čemu postoji trag i u konzervatorskoj fototeci na temelju preslika iz Akademijine fotodokumentacije. U razdoblju od završetka Drugog svjetskog rata, do reorganizacije konzervatorske službe krajem 60-ih godina 20. stoljeća, šezdesetak je autora, što iz konzervatorskih, što iz redova srodnih djelatnosti, načinilo sveukupno više od 2700 fotografija koje vizualiziraju i široko interpretiraju kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja.

Institucija
Ministarstvo kulture i medija
Datum objave
2025-01-22
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail