Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Ostavština Većeslava Henneberga – fotografska dokumentacija
Ostavština Većeslava Henneberga – fotografska dokumentacija
Fotodokumentarističko djelovanje Većeslava Henneberga bilo je ponajprije posvećeno ovjekovječivanju baštine starih prethistorijskih gradina i srednjovjekovnih gradova Like i Dalmacije (naglasimo, u kontekstu njihova sura i kamena krajolika), a sporadično i fotodokumentiranja lokalnog tradicijskog graditeljstva, naroda, njegova života i običaja; ostalog svjetovnog i sakralnog graditeljstva, njegovih eksterijera i interijera. Hennebergovo fotodokumentiranje starih gradina i gradova predstavlja međuratnu sponu između devetnaestostoljetnog i „predvelikoratnog“ fotodokumentiranja starih gradova (zastupljenog imenima Ivana Standla, Josipa Brunšmida, Viktora Hoffillera, Emilija Laszowskog ili ranog Gjure Szaboa) i onog poslijeratnog, odnosno od druge polovice 20. st. do današnjih dana (zastupljenog djelovanjem Grete Jurišić, Tihomila Stahuljaka, Nine Vranića, Zorislava Horvata, Drage Miletića i dr.). Povrh toga, da nije bilo Hennebergova predanog fotodokumentiranja upravo starih gradina i gradova na području Like, naša bi konzervatorska fotodokumentacija danas bila prikraćena za sustavnu i sveobuhvatnu komponentu. Vrijednost Hennebergova fotodokumentiranja očituje se također u činjenici da ono uključuje i najstariju kulturno-antropološku i etnografsku fotodokumentaciju unutar konzervatorske službe (paralelnu onima što se istovremeno odvijaju u okvirima Odbora za narodni život i običaje tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Dragutin Boranić), Etnografskog muzeja u Zagrebu (Vladimir Tkalčić) i Katedre za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Milovan Gavazzi). Pored toga, predmetna je fotodokumentacija tri do četiri desetljeća ranija od one koju će konzervatorska služba dobiti početkom 60-ih godina upošljavanjem prvih školovanih etnologa (Marija Gamulin, Beata Gotthardi-Pavlovsky), a time i ciljanim etnološkim evidentiranjima, fotodokumentiranjima i istraživanjima. Kontekstualno nadodajmo kako je relativno kratko Hennebergovo djelovanje (umro je sa svega 48 godina života) produbila njegova sestra Marijana Gušić, etnologinja, planinarka-alpinistica, muzejska djelatnica i ravnateljica Etnografskoga muzeja u Zagrebu (1946. – ’65.) i Etnološkog zavoda JAZU (1963. – ’75.), borkinja za zaštitu i prezentaciju spomenika kulturne baštine, terenska istraživačica, pedagoginja izvan sveučilišnog okvira. Godine 1950. tadašnji Konzervatorski zavod u Zagrebu otkupio je Hennebergovu fotodokumentaciju od autorove udovice prof. Ljubice Henneberg. U samom otkupnom ugovoru iz prosinca iste godine navodi se „kako je Hennebergova zbirka upravo od izvanrednog značaja za Zavod, budući Zavod takovih snimaka nema, a upravo na tom području (op. Lika i Dalmacija), su spomenici veoma stradali za vrijeme neprijateljske okupacije“ (op. u vrijeme Drugog svjetskog rata). Nakon otkupa je fotoostavština inventarizirana i uvrštena u konzervatorsku fotozbirku u nastajanju. Hennebergovu fotografsku ostavštinu, pohranjenu u fototeci Uprave za zaštitu kulturne baštine MKM, čini 350 film-negativa i 414 fotografija (pozitiva), odnosno kontakt-kopija, zalijepljenih na 188 standardnih arhivskih kartona (od toga, dakle, 64 fotografije bez negativa). Ostavština Većeslava Henneberga upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-6700.

Institucija
Ministarstvo kulture i medija
Datum objave
2024-12-02
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail