Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal
Zbirka dokumentacije Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika i Konzervatorskog ureda u Zagrebu
Zbirka dokumentacije Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika i Konzervatorskog ureda u Zagrebu
Dokumentacija Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu čuva se u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske. Obuhvaća spise predmeta, korespondenciju, fotografije, nacrte, zapisnike i drugu dokumentaciju nastalu u razdoblju od 1910., kada je Povjerenstvo osnovano, pa do 1940. godine. Ova obimna i vrijedna građa koja sadrži preko 1400 predmeta odnosno 7535 stranica dokumenata, često je korištena u istraživanjima stručnjaka, znanstvenika i institucija iz područja zaštite kulturne baštine, ali i šire publike. Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu djelovalo je kao savjetodavno tijelo Kraljevske hrvatsko-slavonske-dalmatinske zemaljske vlade, pod neposrednim nadzorom bana. te se smatra pretečom moderne konzervatorske službe. Godine 1911. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu te Naputak za konzervatore, dokument koji definira tadašnje konzervatorske postupke, terenski rad, dokumentiranje i nadzor nad obnovama. Prvi predsjednik Povjerenstva bio je umirovljeni kraljevski javni redoviti sveučilišni profesor i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Tadija Smičiklas (1843.- 1914.). Članove Povjerenstva, istaknute pojedince iz kulturnog života, na petogodišnji mandat imenovao je ban Nikola Tomašić. Članovi su bili: Janko Barle, Ivan pl. Bojničić, Josip Brunšmid, Viktor Hoffiler, Vjekoslav Klaić, Emil Laszowski, Gavro Manojlović, Martin Pilar i Ilarion Zeremski. Profesor kraljevske zagrebačke gornjogradske gimnazije Gjuro Szabo imenovan je tajnikom Povjerenstva. U radu Povjerenstva bili su aktivni u narednim godinama Stjepan Podhorski, Vladimir Tkalčić, Branko Šenoa, Većeslav Henneberg, Josip Matasović, Julije Kempf. Najintenzivnije razdoblje rada Povjerenstva bilo je u prvim godinama djelovanja: 1912. otvoreno je 107 predmeta, 1913. -108 predmeta, a ratne, 1917. godine čak 205. predmeta. Kroz dokumente Povjerenstva mogu se pratiti obnove starih gradova i gradina: Pakraca, Bosiljeva, Barilovića, Tounja, Ozlja, Samobora, Orahovice, Trsata, Lopara, Konjščine i drugih. Isto vrijedi za sakralnu arhitekturu – Crkvu sv. Križa u Križevcima, sv. Martina u Prozorju, župnu crkvu u Belecu te brojne druge. Povjerenstvo je nadziralo i oslikavanje crkava, prijenose vrijednih predmeta, popisivanje inventara i uklanjanje neprimjerenih zahvata. Dokumentacija Povjerenstva za spomenike svjedoči o tridesetogodišnjem djelovanju konzervatorske službe i nezaobilazni je izvor za buduća stručna i znanstvena istraživanja.

Institucija
Ministarstvo kulture i medija
Datum objave
2025-12-11
Uvjeti korištenja
Javno dobro

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail