Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Predmeti grafičkog dizajna na Pariškoj izložbi 1925.

Autorica: dr. sc. Koraljka Vlajo, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke grafičkog dizajna i Zbirke produkt dizajna MUO

Kada je riječ o predmetima grafičkog dizajna, zanimljivi su nam izlošci koji su na izložbi klasificirani u područja papirne konfekcije (Klasa 13), te tiska i opreme knjige (Klase 14 -15). U katalogu nastupa Kraljevine SHS može se pronaći uglavnom tek šturi opis izloženih radova te njihovi autori, nažalost bez preciznijih odrednica ili fotografija. Tako znamo da su među najzastupljenijim hrvatskim autorima u ovim dionicama bili Ljubo Babić (oprema knjige), Tomislav Krizman (oprema knjige, oblikovanje kazališnih programa, dizajn kartonskih kutija), Olga Höcker (oprema i uvez  knjige, dizajn kartonskih kutija) i Anka Martinić (uvez knjige). Od domaćih izdavača i tiskara, poimenice se spominju Tipografija d.d., Savez grafičkih radnika, Knjižara Z. i V. Vasića te tiskara Rožankowski i drug.

Istovremeno iz opsežnog izvještaja francuskog Ministarstva trgovine, industrije, pošte i telegrafa tiskanog u trinaest tomova (podijeljenima prema klasama izložaka) moguće je donekle utvrditi kakav je bio odjek nastupa Kraljevine SHS. Kao što se može očekivati obzirom na okosnicu odabranih predmeta, jugoslavenski nastup u ovim se izvještajima spominje prvenstveno u kontekstu kvalitete narodnog obrta i tradicionalnih umijeća. Naglašavanje „egzotičnosti“ i „neiskvarenosti“ ovih predmeta više govori o tada još uvijek snažnoj kolonijalističkoj ideologiji francuskih političkih elita i njihovom pristupu manje razvijenim dijelovima Europe, no o samoj kvaliteti izložaka. Iz ovog su se nametnutog kalupa uspjele donekle izdvojiti tek već spomenute dionice tiska i opreme knjige, te dionica kazališne umjetnosti (Klasa 25) u kojoj je Ljubo Babić osvojio Grand Prix. O kvaliteti ovih dijelova nastupa Kraljevine SHS govori i činjenica da je u spomenutim izvještajima većina jugoslavenskih izložaka privrijedila tek šturi sumarni opis dok su spomenute dionice zastupljene opširnim i detaljnim opisima uz pripadajuće fotografije.

U francuskom izvještaju o Klasama 14-15 posebno se ističe Spomen knjiga hrvatskog kraljevstva[1] – milenijska komemorativna knjiga posvećena 1000. godišnjici krunidbe kralja Tomislava (kat. br. 138). U već prepoznatljivom tonu, francuski izvjestilac naglašava „bogatstvo“ i „neobičnost“ izloška.[2] Glavni autor ovog djela je Ivo Kerdić koji je »vlastitom inicijativom i o vlastitom trošku izveo s koricama od izbijenog, pozlaćenog srebra, ukrašena karneolima, malahitom i tirkizima te grbovima u uglovima. U sredini kralj Tomislav na prijestolju«.[3] Na izradi knjige surađivale su Olga Höcker (ukrasno pismo) i Anka Martinić (uvez).  S druge strane, u izvještaju se ističe iznimna kvaliteta tiska časopisa i  drugih „luksuznih izdanja“[4] beogradskih (Vreme) i zagrebačkih izdavača (Tipografija d.d., Savez grafičkih radnika, Knjižara Z. i V. Vasića) koji svjedoče o „uspješnoj aplikaciji suvremenih industrijskih procesa.“[5] Jedna od rijetkih ilustracija u ovim tomovima posvećena domaćoj produkciji prikazuje stranicu časopisa Savremenik (tisak Tipografije d.d.) s crtežom Petra Dobrovića.[6]

Nažalost, tek jedan predmet iz zbirke grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt možemo nedvojbeno povezati s nastupom u Parizu. Riječ je o panou na kojem su prikazane dvije stranice časopisa Savremenik (prikaz dijela novele Miroslava Krleže Mlada misa Alojza Tičeka), djelo Ljube Babića i Milivoja Uzelca. Naime, za razliku od ostalih radova, u katalogu izložbe ovaj je rad naveden pod punim imenom (kat. br. 267). Predmet je dio donacije Ljube Babića iz 1940. godine kojom su djela »u inventar muzeja dospjela zaslugom Ljube Babića, koji mu 1940. godine daruje svoje, ali i radove svojih suvremenika iz područja grafičkog oblikovanja. Uz njegove, tu su i radovi s područja grafičkog dizajna Vladimira Kirina, Tomislava Krizmana, Eugena Seklera i Milivoja Uzelca.«[7]  

Milivoj Uzelac (ilustracije); Ljubo Babić (dizajn)
Miroslav Krleža: Mlada misa Alojza Tičeka
Savremenik, Zagreb, 1921.

Dio radova iz ove donacije opremljen je za izlaganje (pojedine stranice različitih tiskovina nalijepljene su na kartonske panoe). S obzirom na godine nastanka, opise u Katalogu te sličnost opreme radova, kao potencijalni izlošci s Pariške izložbe mogu se izdvojiti primjeri Babićeve opreme knjiga (Ruske narodne pripovijesti, Jugoslavenske narodne pjesme, L. N. Tolstoj: Narodne priče, Oscar Wilde: Mladi princ), primjeri oblikovanja čitanki i školskih bilježnica (LJ. Babić i Olga Höcker), te godišnji repertoar kazališta Tomislava Krizmana. Dodatno uspoređujući već spomenuti popis predmeta u katalogu izložbe Kraljevine SHS s radovima koji se čuvaju u Muzeju, može se zaključiti da su barem neki od njih vjerojatno sudjelovali na Pariškoj izložbi. Pritom, radovi Ruske narodne pripovijesti i naslovnice čitanki potpisani su na francuskom jeziku, a natpis na francuskom nalazi se i na stražnjoj strani panoa na kojem je prikazano oblikovanje časopisa Grafička revija, djelo Ljube Babića i Vladimira Kirina.   

Tomislav Krizman
Godišnji repertoar kazališta
Zagreb, 1915.
MUO 7734


Grafička revija novembar decembar 1925

Također, prema spomenutom katalogu, Krizman je na Pariškoj izložbi izlagao repertoare kazališta (kat. br. 70, 231), međutim na sličnom, već spomenutom radu koji se čuva u Muzeju sa stražnje je strane zalijepljena potvrda o izlaganju na izložbi u Kölnu 1928.[8] (što dakako ne znači da rad nije prethodno mogao biti izlagan i u Parizu.)

Dodatno, treba spomenuti i rad Tereze Paulić „Silueta“ u katalogu naveden unutar popisa predmeta prve vitrine (kat. br. 28). Vjerojatno je riječ o radu izvedenom u tehnici škaroreza, gdje je izrezani crni sjajni papir (u formi obrisa različitih likova ili portreta u profilu) nalijepljen na podlogu od čvršćeg papira. Naime u Zbirci grafičkog dizajna MUO čuva se veliki broj takvih radova iste autorice (ukupno 92 škaroreza) i nemoguće je utvrditi da li je jedan od njih izložen na Pariškoj izložbi. 


[1] Primjerak knjige čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju.

[2] Ministère du commerce, de l’industrie, des postes et des télégraphes. Rapport général. Section artistique et technique, Vol. VII, str. 85

[3] Koprčina, A. Oblikovanje metala na izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925. u hrvatskoj dionici izložbe Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Peristil, Vol 51, No 1, 2008., str. 89-98

[4] Rapport general, Vol. VII, str. 85

[5] Rapport général Vol. VII, str. 86

[6] Rapport general, Vol. VII, Plate 96. U katalogu nastupa Kraljevine SHS vjerojatno krivo navedeno kao izdanje beogradske tiskare Vreme (kat. br. 259).

[7] Galjer, J., Ljubo Babić: iz zbirke grafičkog dizajna Muzeja za umjetnost i obrt, u: Ljubo Babić: radovi iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2001., str. 44-49

[8] Internationale Presse Ausstellung Köln 1928. „PRESSA“