Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Akademija likovnih umjetnosti

Nacrt pročelja Slikarskog i Kiparskog atelijera Akademije likovnih umjetnosti.
HR-DAZG-1122 Zbirka građevne dokumentacije, Ilica 85, sign. 1548_1.

Akademija likovnih umjetnosti osnovana je 1907. godine pod nazivom Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt. U početku je imala tri odjela – Slikarski odjel, Kiparski odjel i Odjel za kandidate učitelje risanja koji je kasnije prerastao u Nastavnički odsjek. Kratko vrijeme u sklopu Akademije djelovala je i Katedra arhitekture. Kasnije su bili ustrojeni i Grafički odsjek, Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina te Odsjek za animirani film i nove medije. Na Akademiji su od samog početka djelovali brojni značajni umjetnici: Oton Iveković, Bela Čikos Sesija, Robert Frangeš Mihanović i drugi. Akademija likovnih umjetnosti djeluje pod današnjim nazivom od 1941. godine, a uz prostore na adresi Ilica 85 koristi i prostore na Jabukovcu 10, u Zamenhoffovoj ulici 14 te u Zagorskoj ulici 16.

Nacrt nadogradnje Akademije likovnih umjetnosti.
HR-DAZG-1122 Zbirka građevne dokumentacije, Ilica 85, sign. 1548_1.

Izgradnja kompleksa zgrada u kojima je danas smještena Akademija likovnih umjetnosti na adresi Ilica 85 započela je 1896. godine gradnjom umjetničkih atelijera prema projektu Hermanna Bolléa za smještaj umjetnika uključenih u rad na obnovi zagrebačke katedrale te za izradu izložaka za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. godine. Gradnja novih atelijera uslijedila je 1907. godine prema projektu arhitekta Viktora Grossa, a 1916. godine bilo je dograđeno dvoetažno južno krilo. Novu dogradnju 1922. godine projektirao je arhitekt Ćiril Metod Iveković, a posljednja trokatna južna nadogradnja bila je izvedena 1957. godine prema projektu arhitekta Ive Geršića.