Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Sisak

Sisak, grad te gradsko upravno i županijsko središte, u Sisačko-moslavačkoj županiji, u središnjoj Hrvatskoj. Nalazi se 48 km jugoistočno od Zagreba, u blizini utoka rijeke Kupe u Savu. Grad ima 33 322, a gradsko upravno područje 47 768 stanovnika (2011). Razvio se kao ilirsko-keltsko naselje Segestica, u meandru ušća rijeke Kupe, kod utoka Odre u Kupu, na poluotoku Pogorelcu. Rimski car Oktavijan uništio je 35. godine pr. Kr. Segesticu. Na suprotnoj obali Kupe, za vladavine cara Tiberija, podignut je novi antički grad Colonia Flavia Siscia. U II. st. pr. Kr. grad je promijenio naziv u Colonia Septimia Siscia Augusta, a 297.godine postao je glavni grad provincije Donje Panonije (Pannoniae Saviae) te baza za rimsku brodarsku riječnu flotu. U III. st. bio je sjedište ranokršćanske biskupije. Za vrijeme provala Avara i Slavena sredinom VI. stoljeća izgubio je značenje. U IX. st. postao je sjedište Ljudevita Posavskog. U XII. st. postaje dio posjeda zagrebačkoga Kaptola.
Za obranu od Osmanlija na utoku Kupe u Savu podignuta je trokutasta utvrda s trima kulama te su Osmanlije ovdje poraženi 1593. godine. Dolaskom željeznice 1862. počinje gospodarski razvoj grada. U šumi Brezovici 22. VI. 1941. osnovana je prva antifašistička postrojba u Europi – Sisački partizanski odred. Tijekom Domovinskoga rata 1991. i 1992. grad je često bio izložen topničkim napadima srpskih postrojba. Stradao je velik broj civila, oštećeni su crkva Uzvišenja Svetoga križa i nekoliko zgrada u povijesnoj gradskoj jezgri.
Izvor: Proleksis enciklopedija online – Sisak
https://proleksis.lzmk.hr/46022/

Stari grad
Stari grad u Sisku smješten je na utoku Kupe u Savu. Sagrađen je od 1544. do 1550. godine. Gradnju utvrde vodio je zagrebački Kaptol radi obrane od Turaka. Na poziv zagrebačkog Kaptola gradili su ga talijanski graditelji Petar od Milana, Dominik de Brescia i Petar de Castellonuovo s domaćim majstorima. Utvrda ima pravilni geometrijski tlocrt u obliku trokuta s okruglim ugaonim kulama za tešku artiljeriju. Građena je strogo funkcionalno, bez dekorativnih elemenata. Kasnije sagrađenim peterostranim bastionom sjeverno od tvrđave nastaje vanjsko dvorište kojeg omeđuje zid s niskim zgradma, te čini zajedno s osnovnim trokutom oblik romba.
Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Stari grad
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-3487

Stari grad Sisak
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-3487 (Preuzeto: 20.11.2022.)
Sisak - Stari grad - Detalj: ulaz sa stubištem i drvenim vratima u istočnu kulu

Crkva sv. Križa
Župna crkva Sv. Križa u Sisku, smještena usred grada na trgu kraj mosta preko Kupe, jednobrodna je barokna građevina. Posvećena je 1765. god. Restauracija izvršena nakon potresa 1911., dala joj je današnji izgled u duhu secesije. Glavno pročelje prema trgu raščlanjeno je pilastrima, vijencima i ovalnim prozorima. Uz pročelje pobočno smješten je visoki zvonik (1760. god.). U crkvi je djelomično sačuvan inventar (klecala, pričesna klupa, škropionica, svijećnjaci, kondila, slike, mramorni kipovi sv.Franje Saleškog i sv. Andrije iz zagrebačke katedrale od Franje Robba iz 1733. god.). Crkva Sv. Križa smatra se najznačajnijim sakralnim spomenikom na području Siska.
Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Crkva sv. Križa
https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-817

Crkva sv. Križa
Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-817 (Preuzeto: 20.11.2022.)
Sisak - Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa, građena 1765. godine; unutrašnjost - pogled na svetište sa starim baroknim oltarom i dva barokna u pokrajnjim lađama; stanje prije restauracije 1911. godine