Objavljena Zbirka Fototeke kulturne baštine – Krapinsko-zagorska županija

Na portalu eKultura objavljena je fotografska dokumentacija kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije iz Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.

Krapinsko-zagorska županija prostor je iznimno bogate i raznolike kulturne baštine – od arheoloških lokaliteta i povijesnih građevina do sakralne i tradicijske baštine. Sustavno bilježenje i dokumentiranje njezinih spomenika započinje već u ranim razdobljima razvoja moderne konzervatorske službe, a sačuvana fotografska građa danas pruža vrijedan uvid u stanje i izgled baštine tijekom više od jednoga stoljeća.

Među najstarijim fotografijama Krapinsko-zagorske županije sačuvanim u konzervatorskoj fototeci nalaze se fotografije Josipa Brunšmida (Vinkovci, 1858. – Zagreb, 1929.), istaknutog arheologa, numizmatičara i prvog sveučilišnog profesor arheologije u Hrvatskoj, koji je Krapinu, a osobito njezin Stari grad, fotografirao još 1889. godine. Riječ je o vremenu prije znamenitih istraživanja Dragutina Gorjanovića-Krambergera na Hušnjakovu, koja će Krapinu učiniti jednim od najpoznatijih paleontoloških lokaliteta u svijetu.

Riječ je o vremenu prije znamenitih istraživanja Dragutina Gorjanovića-Krambergera na Hušnjakovu, koja će Krapinu učiniti jednim od najpoznatijih paleontoloških lokaliteta u svijetu.

Posebno mjesto u fotografskoj građi zauzimaju i fotografije Gjure Szabe (Novska, 1875. – Zagreb, 1943.), jednog od najznačajnijih hrvatskih konzervatora i istraživača kulturne baštine. Szabo je početkom 20. stoljeća sustavno obilazio Hrvatsko zagorje, evidentirao i fotodokumentirao njegove spomenike te svojim stručnim i publicističkim radom pridonosio njihovoj zaštiti i popularizaciji.

Fototeka čuva i fotografsku ostavštinu Vladimira Horvata, zagrebačkog novinara, fotoreportera i planinara. Njegove fotografije bilježe pojedine lokalitete i prizore kulturne baštine Hrvatskog zagorja, među kojima su Stubičke Toplice i Marija Bistrica.

Fotografija nastala sredinom 1920-ih godina prikazuje predah kod kapelice i drvenog vidikovca u Stubičkim Toplicama (Ostavština Vladimira Horvata, FKB-6227), dok fotografija s početka 1930-ih bilježi hodočasničku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici za sajmenog dana (Ostavština Vladimira Horvata, FKB-33034).

Vrijedna je i dokumentacija nastala između 1938. i 1940. godine, kada je kulturnu baštinu ovoga područja evidentirao Artur Schneider (Zagreb, 1879. – Zagreb, 1946.) profesor i djelatnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, uz pomoć fotografa Ljudevita i Gjure Griesbacha. Dio te građe u konzervatorskoj je Fototeci sačuvan u obliku preslika iz Akademijine fotodokumentacije.

Nakon Drugoga svjetskog rata fotografsko dokumentiranje kulturne baštine nastavilo se u okviru konzervatorske službe i srodnih djelatnosti. Do reorganizacije konzervatorske službe krajem 1960-ih godina, više od šezdeset autora zabilježilo je na području Hrvatskog zagorja više od 2700 fotografija.

Fotografska građa predstavlja vrijedan izvor za proučavanje povijesti, arhitekture, arheologije i drugih oblika kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije. Osim dokumentarne vrijednosti, fotografije svjedoče i o promjenama koje su se tijekom desetljeća događale na pojedinim lokalitetima i spomenicima.

Objavljivanjem ove građe na portalu eKultura Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija postaje dostupnija istraživačima, stručnjacima i široj javnosti te omogućuje novo istraživanje i upoznavanje kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije kroz povijesnu fotografsku dokumentaciju.

Zbirka fotografske dokumentacije Krapinsko-zagorske županije dostupna je na portalu e-Kultura ovdje