Kategorija: Bez kategorije

Na petnaestom Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata (D-fest), skupu posvećenom digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom te razvoju digitalnih proizvoda i usluga, koji je održan 14. i 15. svibnja 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija održala je izlaganje pod nazivom „Razvoj digitalnog ekosustava: e-Kultura kao model nacionalne digitalne infrastrukture za kulturnu baštinu“.

Izlaganje je pružilo pregled razvoja i implementacije sustava e-Kultura kroz pristup studije slučaja utemeljene na praktičnom iskustvu. Analiza je strukturirana kroz tri međusobno povezane dimenzije.

Prva dimenzija odnosila se na međunarodno usklađivanje, s naglaskom na interoperabilnost i integraciju s europskim kulturnim okvirima i platformama. Druga dimenzija bila je usmjerena na mehanizme upravljanja i koordinacije, istražujući načine na koje su suradnja, zajednički standardi i procesi donošenja odluka organizirani među institucijama, dok je posljednja dimenzija analizirala učinke ekosustava, uključujući razvoj kapaciteta, dijeljenje resursa, institucionalno sudjelovanje i angažman korisnika.

Model sustava e-Kultura pokazuje kako nacionalna kulturna politika može aktivno poticati horizontalnu suradnju među lokalnim, regionalnim i nacionalnim dionicima, istodobno omogućujući integraciju u međunarodne kulturne ekosustave.

Više o Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata – ovdje.

Digitalizirana emisija HRT-a snimljena 1998. godine u Svetoj Klari donosi vrijedan zapis uskrsnih običaja kakvi su se nekada njegovali u lokalnoj zajednici. Kroz proces digitalizacije, ovi sadržaji postaju trajno dostupni te se čuvaju kao dio naše kulturne baštine za buduće generacije. Ovakvi zapisi podsjećaju na važnost očuvanja tradicije i identiteta u suvremenom digitalnom okruženju.

Pozivamo vas da u nastavku pogledate isječak uskrsnih običaja, dok cjelokupnu emisiju možete pronaći putem poveznice.

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam eKultura tim!

Više digitaliziranog sadržaja na temu Uskrsa možete pronaći putem poveznice.

Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu dobio je novu mrežnu stranicu koja predstavlja središnje digitalno mjesto za pristup podacima, alatima, standardima i projektima u području digitalne kulturne baštine na razini Europske unije.

Ova inicijativa Europske komisije omogućuje otvoreno i interoperabilno dijeljenje podataka o kulturnoj baštini, uz podršku tehničke infrastrukture, zajedničkih standarda i profesionalne mreže suradnika. Pod vodstvom inicijative Europeana, podatkovni prostor dio je programa DIGITAL Europe i jedan od 14 zajedničkih europskih podatkovnih prostora koji doprinose razvoju podatkovno utemeljenog društva. Platforma pruža pregled tehničkih okvira, interoperabilnih standarda i smjernica koje omogućuju sigurnu razmjenu i ponovnu uporabu podataka u kulturnom sektoru.

Nova mrežna stranica dostupna je na svih 24 službena jezika Europske unije zahvaljujući automatiziranoj prevoditeljskoj usluzi Europske komisije. Time se dodatno olakšava pristup informacijama i resursima širokom krugu korisnika, uključujući hrvatske stručnjake i institucije.

Razvoj Europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu izravno je povezan s nacionalnim digitalnim inicijativama poput eKultura sustava. Kao nacionalna digitalna infrastruktura za upravljanje i objavu digitalne kulturne baštine, eKultura omogućuje standardizaciju, dugoročnu pohranu i interoperabilnost podataka.

Usklađivanje s europskim standardima i okvirima – uključujući interoperabilnost s platformom Europeana dodatno osnažuje međunarodnu vidljivost hrvatske kulturne baštine te omogućuje sudjelovanje u širem europskom podatkovnom ekosustavu.

eKultura poziva sve dionike kulturnog sektora da prate novosti i istraže mogućnosti koje podatkovni prostor nudi za jačanje digitalne transformacije, suradnje i međunarodne vidljivosti.

Data space banner; Kreator: Ana Moreno; 2025; Institucija: Europeana Foundation; Nizozemska; CC-BY-SA

https://www.dataspace-culturalheritage.eu/en

U sklopu ovogodišnje manifestacije Noć muzeja, u staroj školi u Poljanici Bistranskoj, u suradnji s Kulturno-turističkim centrom Bistra i Udrugom Ekomuzej Bistra, u petak, 30. siječnja 2026. godine u 18 sati, otvara se „eKultura AR izložba“. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026. godine.

eKultura AR izložba je interaktivna izložba koja koristi proširenu stvarnost (AR) za povezivanje s kulturnom baštinom te omogućuje posjetiteljima da na jedinstven način dožive odabrane modele hrvatske kulturne baštine. Skeniranjem izloženih markera pomoću kamere pametnog telefona, posjetitelji mogu upoznati kulturno naslijeđe iz prve ruke.

Cilj nacionalnog informacijskog sustava digitalne kulturne baštine eKultura jest okupljanje digitalne kulturne baštine Republike Hrvatske, njezina bolja dostupnost javnosti, integrirano pretraživanje i pristup, kao i trajna pohrana i zaštita.

Kulturni turistički centar Bistra nalazi se u Omladinskoj ul. 26 u Poljanici Bistranskoj. Centar je nastao 2024. godine, obnovom zgrade stare škole u sklopu projekta “Ekomuzej Bistra” i fokusiran je na lokalnu povijest i baštinu.

Više o manifestaciji Noć muzeja – ovdje. Ulaz na sva događanja je besplatan.  

Iz bogate digitalizirane kulturne baštine dostupne na portalu eKultura, s vama dijelimo božićne razglednice.

Želimo vam sretan Božić te uspješnu i nadahnutu Novu 2026. godinu!

Portal eKultura – digitalna platforma koja omogućuje pristup digitaliziranim zbirkama kulturne baštine Republike Hrvatske iz muzeja, arhiva, knjižnica i drugih baštinskih institucija – obilježava važan trenutak: 300 000 digitaliziranih predmeta dostupnih na jednom mjestu.

Zahvaljujući kontinuiranoj suradnji institucija diljem Hrvatske i digitalizaciji raznovrsnih formata (fotografija, dokumenata, arhivske građe, umjetnina, artefakata, 3D objekata i drugih), eKultura je izrasla u središnje mjesto za istraživanje i upoznavanje nacionalne baštine.

Impresivan broj od 300 000 predmeta rezultat je predanog i sustavnog rada brojnih ustanova koje svoje zbirke čine dostupnima široj javnosti.

Korisnici na portalu mogu pretraživati građu prema zbirkama, temama, vrsti predmeta, razdoblju, instituciji ili mjestu nastanka te tako steći jedinstven uvid u bogatstvo hrvatske kulturne ostavštine.

Među najvrjednijim sadržajima ističu se muzejski predmeti iz područja arheologije, etnologije, umjetnosti i povijesti, opsežne fotografske kolekcije, rijetke knjige i rukopisi, arhivski dokumenti, kartografska građa te raznovrsni multimedijalni zapisi.

 Posebnu vrijednost imaju i virtualne izložbe, koje na suvremen način predstavljaju remek-djela hrvatske umjetnosti, značajne povijesne osobe, kulturne fenomene i lokalne baštine. Trenutno se na portalu može razgledati 18 virtualnih izložbi.

Ukupan broj datoteka u središnjem sustavu digitalne platforme, koji služi kao trajna pohrana i rezultat je procesa digitalizacije ili izvorno digitalno nastalih datoteka prelazi 1 700 000 datoteka.

Uz pregled i istraživanje bogate digitalne građe, portal korisnicima nudi i niz e-usluga koje omogućuju dublji pristup sadržajima i olakšavaju suradnju građana, istraživača i baštinskih institucija.

Dostupne su:

• Zahtjev za uvid u građu – mogućnost traženja pristupa materijalima koji nisu javno dostupni u punoj verziji.

• Zahtjev za snimkom visoke rezolucije – za istraživačke, obrazovne ili izdavačke potrebe.

• Zahtjev za API ključem – za programski pristup podacima, preuzimanje metapodataka i integraciju u druge sustave.

• Zahtjev za registracijom institucije – namijenjen ustanovama koje žele uključiti svoje zbirke i postati dio sustava eKultura.

Dosezanje brojke od 300 000 digitaliziranih predmeta potvrđuje da je eKultura postala najvažniji digitalni ulaz u hrvatsku kulturnu baštinu – mjesto na kojem se prošlost čuva, istražuje i predstavlja svim građanima i posjetiteljima na pristupačan i suvremen način.

Europska komisija predstavila je Kulturni kompas za Europu te Zajedničku deklaraciju „Europa za kulturu – kultura za Europu“, koje postavljaju novi strateški okvir za jačanje kulture, kreativnih sektora i kulturne raznolikosti u Europi.

Njima EU potvrđuje da kultura, kreativnost i kulturna baština imaju ključnu ulogu u jačanju demokracije, društvene kohezije, teritorijalnog razvoja i europske konkurentnosti.

Posebno je naglašena važnost očuvanja, zaštite i modernog upravljanja kulturnom baštinom, pri čemu digitalizacija zauzima središnje mjesto. EU najavljuje snažno ubrzanje digitalne transformacije kulturnog sektora, uključujući:

• sustavno digitaliziranje baštinske građe kako bi se osigurala dugoročna zaštita i dostupnost,

• razvoj visokokvalitetnih 3D modela baštinskih lokaliteta, spomenika, umjetnina i artefakata,

• širenje korištenja naprednih digitalnih alata i tehnika (AI, 3D skeniranje, VR/AR) za dokumentiranje, interpretaciju i prezentaciju baštine,

• jačanje europskih platformi kao što su Europeana, Common European Data Space for Cultural Heritage i Cultural Heritage Cloud, koje postaju ključne infrastrukture za pohranu, razmjenu i ponovnu uporabu digitalnih i 3D podataka o baštini,

• podršku baštinskim institucijama u upravljanju rizicima, kriznim situacijama, klimatskim prijetnjama te zaštiti digitalne baštine

• primjenu digitalnih tehnologija u borbi protiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima, uključujući interoperabilne baze podataka i napredna rješenja za praćenje i identifikaciju.

Naglašava se da digitalna i 3D dokumentacija nisu samo tehnološke inovacije, nego i ključni resursi za očuvanje kolektivne memorije, obrazovanje, istraživanja, turizam, kreativne industrije i pristup kulturi svima — posebno mladima i udaljenim zajednicama.

Ovi dokumenti potvrđuju da je europski kulturni sektor na pragu transformacije u kojoj će kulturna baština, digitalne tehnologije i 3D inovacije biti među glavnim pokretačima nove, modernije i inkluzivnije europske kulturne politike.

Više ovdje.

Ove godine obilježava se 30. obljetnica manifestacije Dani europske baštine, koja već tri desetljeća slavi bogatstvo i raznolikost kulturne baštine. Program će se održati u 53 naselja diljem zemlje, uz više od 96 događanja koje organizira 104 kulturne ustanove i udruge.

Središnji događaj održat će se u Sisku, 26. rujna u 14 sati, otvorenjem izložbe „Kratka povijest hrvatske moderne skulpture“ u obnovljenoj Zgradi kustodije Sisačke biskupije. Izložba donosi radove jedanaest istaknutih umjetnika – od Ivana Meštrovića do Ivana Kožarića – i svojevrsno je priznanje svima koji su sudjelovali u obnovi kulturnih dobara nakon potresa.

Godina 2025. posebna je i po važnim obljetnicama: 50 godina od Europske godine arhitektonske baštine (1975.), 40 godina od potpisivanja Granadske konvencije (1985.), 30 godina Dana europske baštine u Hrvatskoj (1995.) te 20 godina Faro konvencije (2005.).

Ovogodišnja tema jubilarnih Dana europske baštine glasi: „Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost“.

Cjelovit program s lokacijama, datumima i opisima događanja dostupan je u programskoj knjižici Dana europske baštine 2025.

Više informacija o manifestaciji Dani europske baštine i prigodnim događanjima u ostalim državama članicama Vijeća Europe dostupno je na zajedničkoj platformi 

Svjetski kongres i sajam „Digital Heritage (DH)“ održan je na Sveučilištu u Sieni, u kompleksu San Niccolò, od 8. do 12. rujna 2025. godine, a posvećen je razvoju teorije i prakse u području digitalne kulturne baštine.

Četvrto izdanje kongresa okupilo je vodeće međunarodne znanstvene i stručne organizacije, tvrtke, projekte i inicijative te je objavljeno prestižno zajedničko izdanje publikacije. U sklopu kongresa održao se i sajam najsuvremenijih projekata digitalne baštine, kao i Web3D konferencija koja dodatno naglašava značaj interdisciplinarnog povezivanja digitalne tehnologije i kulturne baštine.

Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija sudjelovala je na kongresu radionicom na temu „Unaprjeđenje komunikacije kulturne baštine kroz digitalno pripovijedanje: alati, strategije i uključivanje publike“, s naglaskom na transformativnu ulogu digitalnog pripovijedanja u području kulturne baštine te važnosti međunarodnog dijaloga o ulozi digitalne umjetnosti i tehnologije u očuvanju i reinterpretaciji kulturne baštine.

Predzadnji dan kongresa održano je predavanje „Transformacija kulturne baštine kroz digitalne inovacije – Studija slučaja eKulture“ na kojem smo podijelili iskustva o projektu eKultura i rezultate rada na razvoju nacionalne infrastrukture za digitalnu kulturnu baštinu, a rasprava se usmjerila na interdisciplinarne izazove, mogućnosti integracije i važnost zajedničkih standarda za održivu suradnju u području digitalne humanistike i baštinskih znanosti.

Radovi s Digital Hertage konferencije objavljeni su u otvorenom pristupu kod izdavača Eurographics (EG) te su dostupni u EG Digital Library – ovdje. 

Na portalu eKultura dostupne su muzejske zbirke 3D modela iz fundusa Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Riječ je o digitaliziranim predmetima iz osam muzejskih zbirki koje obuhvaćaju tematski i vremenski širok raspon, od tradicijskih alata i uporabnih predmeta do dječjih igračaka, pisanica i povijesne građe 20. stoljeća.

Zbirke donose 3D prikaze predmeta koji su reprezentativni za svakodnevni život, običaje i obrte Hrvatskog zagorja. Digitalni modeli omogućuju detaljno istraživanje predmeta, čime se dodatno naglašava važnost digitalnih alata u kontekstu očuvanja i prezentacije baštine.

Kroz ove digitalne zbirke posjetitelji mogu istražiti, primjerice, tradicijske igračke, keramičke posude izrađene na lončarskom kolu, razglednice i čestitke s početka 20. stoljeća te uporabne pletene i drvene predmete iz seoskih domaćinstava.

Digitalne zbirke 3D modela muzejskih predmeta Muzeja „Staro selo Kumrovec“ možete pogledati ovdje.