Kategorija: Bez kategorije

Vrijedna geološko-paleontološka građa Muzeja Brodskog Posavlja, točnije rijedak i značajan nalaz lubanje sa kljovama stepskog mamuta (Mammuthus trogontherii, POHLIG 1885) dostupan je u 3D obliku na portalu eKultura.

Geološko-paleontološka zbirka temeljna je zbirka Prirodoslovnog odjela Muzeja Brodskog Posavlja. Sadrži raznorodni fosilni materijal, uzorke stijena s područja brodskog Posavlja te drugih krajeva Hrvatske i inozemstva. Najzastupljeniji su fosilni ostaci mekušaca (školjkaša i puževa) iz geološkog razdoblja miocen, vremena kad je na našim prostorima egzistiralo tzv. Panonsko more. Geološko razdoblje pliocen zastupljeno je s nekoliko stotina slatkovodnih puževa i školjkaša, a razdoblje kvartara fosilnim ostacima ledenodobnih sisavaca poput stepskog i vunastog mamuta, stepskog bizona, pragoveda, vunastog nosoroga, golemog jelena, losa i drugih.

Najznačajniji i jedan od najprepoznatljivijih predmeta iz fundusa Muzeja je lubanja s kljovama stepskog mamuta (Mammuthus trogontherii, POHLIG 1885), koja se u 3D obliku može pogledati ovdje.

Lubanja s kljovama stepskog mamuta pronađena je u kanalu Glogovica, u Slavonskom Brodu 1957. godine i do danas predstavlja najcjelovitiji nalaz mamuta u Hrvatskoj. Tijekom posljednjih šest desetljeća na lubanji i kljovama u više navrata vršeni su postupci preparacije i restauracije, a 2021. godine na uzorku cakline lijevog kutnjaka primjenom U/Th metode izvršeno je datiranje nalaza koje je pokazalo starost od  96 100 +/- 4 500 godina.

Analiza snimljenih profila na mjestu nalaza pokazala je da je lubanja ležala na rubu nekadašnje močvare s nagnutom obalom i da je vjerojatno gravitacijom skliznula od ostatka skeleta. Zbog izvrsne očuvanosti iznimno fragilnih kosti, zaključeno je da nije pretaložena te postoji velika vjerojatnost da se ostatak skeleta nalazi dislociran horizontalno u istom sloju.

U tijeku je postupak izrade replike metodom 3D ispisa, a originalni nalaz lubanje stepskog mamuta izložen je u Muzeju Brodskog Posavlja, na izložbi otvorenoj povodom obilježavanja 90. obljetnice osnutka Muzeja koja će biti aktualna do kraja 2025. godine.

Projekt 3D skeniranja i izrade replike lubanje s kljovama stepskog mamuta realiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija.

Ministarstvo kulture i medija poziva sve zainteresirane kulturne, društvene, odgojno-obrazovne i znanstvene ustanove i organizacije na suradnju te da osmisle raznovrsne manifestacije, predavanja, skupove, festivale, radionice, izložbe, panele, virtualne programe, prezentacije i slična događanja namijenjena djeci i odraslima kojima će istražiti i prezentirati baštinu koja nas povezuje u sklopu manifestacije Dani europske baštine, koja će se održati u rujnu i listopadu 2024. godine. Rok za prijavu je 2. kolovoza 2024. godine.

Ovogodišnja tema „Baština koja povezuje – kulturne rute i mreže!“ ističe zajedničke vrijednosti, povijest te kulturnu baštinu koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice. S obzirom na to da je društvo izgrađeno na mrežama koje omogućavaju mobilnost ljudi i razmjenu praksi i ideja te time doprinose oblikovanju i obogaćivanju kulturne baštine, ovogodišnja tema je prigoda da se šira javnost upozna s kulturnim rutama, regionalnim i lokalnim mrežama, putevima i suradnjama, kao i raznolikom kulturnom baštinom koja nas povezuje. Prožimanje znanja, tradicija i umijeća te njihov utjecaj na kulturnu baštinu osobitost je kulturnih ruta, a program kulturnih ruta prepoznaje i povezuje srodne elemente kako europske, tako i naše nacionalne baštine te doprinosi boljem razumijevanju europskog i hrvatskog kulturnog identiteta.

Bogata kulturna baština istaknuta je i prepoznata putem 20 mapiranih Kulturnih ruta Vijeća Europe na području Hrvatske koje promiču našu nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu u europskom kontekstu. Različitim temama i programima, uz očuvanje prirodne i kulturne baštine, kulturne rute tako potiču obrazovanje, edukativnu i kulturnu razmjenu te svojim aktivnostima obogaćuju kulturnu i turističku ponudu. Svojim sudjelovanjem i zajedničkim angažmanom organizatora i publike sinergijski doprinosimo promociji i prepoznavanju trajnih vrijednosti baštine, stoga pozivamo sve zainteresirane ustanove i udruge da se svojim programima pridruže obilježavanju ovogodišnjih Dana europske baštine.

Obrazac za prijavu događanja možete preuzeti ovdje. Ispunjeni obrazac i dvije karakteristične fotografije potrebno je dostaviti putem elektroničke pošte na danieuropskebastine@min-kulture.hr do 2. kolovoza 2024. godine.

Zbirka digitaliziranih fotografija iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, dostupna na portalu eKultura, dodatno je obogaćena crno-bijelim fotografijama koje pružaju uvid u stambene prilike siromašnog stanovništva Zagreba oko 1920. godina.

Originalne fotografije predstavljene su na izložbi ‘Naličje grada prije 100 godina’ u Etnografskom muzeju u Zagrebu, a riječ je o fotografskoj zbirci liječnika Vladimira Čepulića (1891. – 1964.), jednog od predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora (1935. – 1945.) i Luje Thallera (1891. – 1949.), začetnika hrvatske medicinske historiografije. 

Izložba prikazuje zagrebačke stambene prilike optikom socijalne patologije te posebnim naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća. Fotografije su nastale su na poticaj liječnika Vladimira Ćepulića i Luje Thallera sa svrhom oblikovanja potvrde propitivanju organske podloge društva u prvoj polovini 20. stoljeća.

Na portalu eKultura također su objavljene i fotografije iz fotodokumentacije Kluba narodnog zdravlja u Zagrebu.  U zbirci fotografija Hrvatskog muzeja medicine i farmacije nalazi se 119 fotografija snimljenih tijekom javnozdravstvene akcije Kluba narodnog zdravlja u Vidovcu 1960. godine.

Digitalizirane fotografije na portalu eKultura možete pogledati ovdje.

Na trinaestom Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata (D-fest), skupu posvećenom digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, koji se održao 16. i 17. svibnja 2024. godine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija predstavila je preporuke Europske komisije o zajedničkom podatkovnom prostoru za kulturnu baštinu i kampanju Twin it!

Ministarstvo kulture i medija priključilo se kampanji Twin it! odabirom kaštela Rota u Momjanu, jednog od najboljih primjera srednjovjekovnoga obrambenog graditeljstva u Istri. Primjerom 3D digitalizacije kaštel Rota u Momjanu Ministarstvo kulture i medija čvrsto je podržalo Twin it kampanju, koja ima za cilj prikupljanje i vidljivost digitalizirane baštine u 3D obliku radi oblikovanja zajedničkog podatkovnog prostora kulturne baštine na području čitave Europe. 

Na portalu eKultura, središnjem mrežnom mjestu koje osigurava pristup i pretraživanje postojećih digitalnih zbirki kulturne baštine Republike Hrvatske, implementiran je nacionalni portal za jezične tehnologije na temelju umjetne inteligencije pod nazivom Hrvojka.

Sadržaj portala je putem jezične tehnologije i strojnog prevođenja trenutno dostupan na 32 svjetska jezika, što hrvatsku kulturnu baštinu približava zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti diljem svijeta. Na portalu eKultura među prvima  je primijenjena jezična tehnologije na temelju umjetne inteligencije, čime je omogućen višejezični pristup sadržajima i uslugama.

Hrvojka je nastala u sklopu projekta Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF) “Nacionalna platforma za jezične tehnologije” (National Language Technology Platform) Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Portal za jezične tehnologijeHrvojka temelji se na već postojećoj latvijskoj platformi hugo.lv i rezultatima prethodnoga CEF-projekta “Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije” (https://hr.presidencymt.eu) iz 2020. godine. Platforma je potom znatno proširena čime je omogućeno javnoj upravi i javnosti sigurni pristup strojnom prevođenju te integraciju s alatima za računalno potpomognuto prevođenje (Computer Assisted Translation, CAT).

Više o projektu na stranici Nacionalna platforma za jezične tehnologije (National Language Technology Platform).

Na portalu eKultura objavljena je jedanaesta po redu Zbirka fotografija Karlovačke županije – dio bogatog fototečnog fonda o kojem skrbi Odjel za dokumentaciju kulturne baštine. Digitaliziranim fotografijama pridružene su predmetne odrednice te su povezane s odgovarajućim upisima u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Uvid u bogatstvo kulturne baštine Karlovačke županije daje korisnicima više od 2800 uglavnom crno-bijelih fotografija iz Fototeke Ministarstva kulture i medija. Omiljeni motivi fotografija konzervatora na ovom području jesu stari plemićki gradovi, sakralna i tradicijska baština. Danas te fotografije, među ostalim starih gradova i utvrda Ozlja, Ribnika, Brloga, Tounja, Cetina, Ogulina, Barilovića, Modruša i drugih, pružaju ne samo detaljan izgled pojedinog kulturnog dobra nego i dokumentirano stanje u prošlosti, oštećenja nastala protokom vremena te zbog ratnih razaranja. Na pojedinim fotografijama može se pratiti i konzervatorska obnova, vrlo opsežno fotografski dokumentirana.

U Zbirci je uz stare gradove zastupljena i tradicijska baština Karlovačke županije. Fotografije tradicijskih građevina, inventara, nošnji i umijeća  vrijedne etnološke baštine dokumenti su nestalog vremena i društva zbog čega imaju dragocjenu dokumentarističku vrijednost. Manji dio fotografija odnosi se na razdoblje do i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, među kojima možemo izdvojiti fotografije drvenih kapela u Mrežnici, Modrušu, Banskom Kovačevcu i Goljaku Draganićkom, od kojih je samo zadnja, posvećena Sv. Trojstvu, i danas očuvana.  Najveći dio fotografija tradicijske baštine snimljen je prilikom provođenja etnoloških konzervatorskih evidencija područja, učestalih od šezdesetih godina 20. stoljeća, među kojima se posebice ističe akcija iz 1983. godine kada je obrađeno i fotografski dokumentirano šire ozaljsko područje. Brojne su fotografije tradicijskih i gospodarskih građevina u Rastokama, a također se izdvajaju fotografije iz Trga kod Ozlja na kojima najpoznatija trška pletilja Regina Paljunac prikazuje tradicijsko umijeće pletenja jalbe, umijeće koje je 2009. godine proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Među fotografijama sakralnih građevina i inventara brojnošću se ističu fotografije samostana i crkve Blažene Djevice Marije i crkvenog inventara u Sveticama te fotografije inventara i župne crkve sv. Petra u Svetom Petru Mrežničkom. 

Među fotografima posebno treba spomenuti Ninu Vranića, dugogodišnjeg fotografa Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, najzastupljenijeg autora u Zbirci. Njegove 1492 baštinske fotografije s područja Karlovačke županije čine više od polovice ukupnog fotografskog fonda ove Zbirke. Najstarije fotografije u Zbirci dvije su fotografije Josefa Löwya nastale 1872. godine: panoramski prikaz Ogulina i klanac rijeke Tounjčice, koje su nastale neposredno prije trasiranja željezničke pruge tim područjem u sklopu izgradnje željezničke pruge između Karlovca i Rijeke. Nešto su kasnijeg nastanka tri fotografije Hinka Krapeka iz 1888. godine, dok najnovije fotografije u Zbirci dokumentiraju ratna razaranja baštine u Domovinskom ratu početkom 90-ih godina 20. stoljeća.