Kategorija: Bez kategorije

Na portalu eKultura objavljena je fotografska dokumentacija kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije iz Fototeke kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.

Krapinsko-zagorska županija prostor je iznimno bogate i raznolike kulturne baštine – od arheoloških lokaliteta i povijesnih građevina do sakralne i tradicijske baštine. Sustavno bilježenje i dokumentiranje njezinih spomenika započinje već u ranim razdobljima razvoja moderne konzervatorske službe, a sačuvana fotografska građa danas pruža vrijedan uvid u stanje i izgled baštine tijekom više od jednoga stoljeća.

Među najstarijim fotografijama Krapinsko-zagorske županije sačuvanim u konzervatorskoj fototeci nalaze se fotografije Josipa Brunšmida (Vinkovci, 1858. – Zagreb, 1929.), istaknutog arheologa, numizmatičara i prvog sveučilišnog profesor arheologije u Hrvatskoj, koji je Krapinu, a osobito njezin Stari grad, fotografirao još 1889. godine. Riječ je o vremenu prije znamenitih istraživanja Dragutina Gorjanovića-Krambergera na Hušnjakovu, koja će Krapinu učiniti jednim od najpoznatijih paleontoloških lokaliteta u svijetu.

Riječ je o vremenu prije znamenitih istraživanja Dragutina Gorjanovića-Krambergera na Hušnjakovu, koja će Krapinu učiniti jednim od najpoznatijih paleontoloških lokaliteta u svijetu.

Posebno mjesto u fotografskoj građi zauzimaju i fotografije Gjure Szabe (Novska, 1875. – Zagreb, 1943.), jednog od najznačajnijih hrvatskih konzervatora i istraživača kulturne baštine. Szabo je početkom 20. stoljeća sustavno obilazio Hrvatsko zagorje, evidentirao i fotodokumentirao njegove spomenike te svojim stručnim i publicističkim radom pridonosio njihovoj zaštiti i popularizaciji.

Fototeka čuva i fotografsku ostavštinu Vladimira Horvata, zagrebačkog novinara, fotoreportera i planinara. Njegove fotografije bilježe pojedine lokalitete i prizore kulturne baštine Hrvatskog zagorja, među kojima su Stubičke Toplice i Marija Bistrica.

Fotografija nastala sredinom 1920-ih godina prikazuje predah kod kapelice i drvenog vidikovca u Stubičkim Toplicama (Ostavština Vladimira Horvata, FKB-6227), dok fotografija s početka 1930-ih bilježi hodočasničku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici za sajmenog dana (Ostavština Vladimira Horvata, FKB-33034).

Vrijedna je i dokumentacija nastala između 1938. i 1940. godine, kada je kulturnu baštinu ovoga područja evidentirao Artur Schneider (Zagreb, 1879. – Zagreb, 1946.) profesor i djelatnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, uz pomoć fotografa Ljudevita i Gjure Griesbacha. Dio te građe u konzervatorskoj je Fototeci sačuvan u obliku preslika iz Akademijine fotodokumentacije.

Nakon Drugoga svjetskog rata fotografsko dokumentiranje kulturne baštine nastavilo se u okviru konzervatorske službe i srodnih djelatnosti. Do reorganizacije konzervatorske službe krajem 1960-ih godina, više od šezdeset autora zabilježilo je na području Hrvatskog zagorja više od 2700 fotografija.

Fotografska građa predstavlja vrijedan izvor za proučavanje povijesti, arhitekture, arheologije i drugih oblika kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije. Osim dokumentarne vrijednosti, fotografije svjedoče i o promjenama koje su se tijekom desetljeća događale na pojedinim lokalitetima i spomenicima.

Objavljivanjem ove građe na portalu eKultura Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija postaje dostupnija istraživačima, stručnjacima i široj javnosti te omogućuje novo istraživanje i upoznavanje kulturne baštine Krapinsko-zagorske županije kroz povijesnu fotografsku dokumentaciju.

Zbirka fotografske dokumentacije Krapinsko-zagorske županije dostupna je na portalu e-Kultura ovdje

Povodom stote obljetnice početka radijskog emitiranja u Hrvatskoj, na portalu eKultura predstavljena je nova virtualna izložba „100 godina HRT-a“, koja donosi pregled stoljeća hrvatske radijske i televizijske povijesti.

Hrvatska radiotelevizija od samih je početaka partner projekta “eKultura – Digitalizacija kulturne baštine”, u okviru kojega kontinuirano digitalizira i objavljuje svoju vrijednu arhivsku građu. Zahvaljujući digitalizaciji, brojni radijski i televizijski zapisi, fotografije i drugi materijali danas su dostupni široj javnosti.

Sve je započelo 15. svibnja 1926. godine, kada je eterom prvi put odjeknulo: „Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!“

Više o počecima radijskog emitiranja možete saznati i u zasebnoj virtualnoj izložbi.

Istražite virtualnu izložbu „100 godina HRT-a“ na portalu eKultura i kroz fotografije upoznajte povijest medija koji je generacijama bio uz svoje slušatelje i gledatelje.

Na portalu eKultura dostupna je i digitalizirana građu HRT-a poput audio i videozapisa koji će vas vratiti u prošlost.

Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru, poznata i kao „Zlato i srebro Zadra”, čuva jednu od najvrjednijih i najcjelovitijih zbirki crkvene umjetnosti u Hrvatskoj. Smještena u benediktinskom Samostanu Sv. Marije, utemeljenom u 11. stoljeću, zbirka predstavlja iznimno vrijedan pregled zadarske sakralne baštine u različitim umjetničkim i povijesnim razdobljima od 8. do 18. stoljeća. Zbirka se sastoji od umjetničkih slika, ikona, zlatarskih predmeta, skulptura i liturgijskog tekstila, a brojna djela svjedoče o bogatoj tradiciji lokalnih umjetničkih i obrtničkih radionica.

SICU je među prvim muzejskim ustanovama u Hrvatskoj koje su provele cjelovit projekt digitalizacije muzejske građe primjenom suvremenih tehnologija. Projektom „Digitalizacija povijesno-umjetničke građe iz Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru”, financiranim sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, digitalizirano je 150 izložbenih predmeta.

Građa je snimana u visokoj rezoluciji u vidljivom (VIS), ultraljubičastom fluorescencijskom (UVF) i bliskom infracrvenom reflektografskom (IRR) spektru, u skladu s međunarodnim FADGI standardima i smjernicama za digitalizaciju kulturne baštine. UVF snimke omogućuju uočavanje razlika u površinskim materijalima, premazima i retušima te pridonose procjeni stanja očuvanosti, dok IRR snimke omogućuju uvid u podslik, pripremni crtež, naknadne preinake i druga obilježja skrivena ispod površinskog sloja.  Takav pristup omogućuje stvaranje dugoročno vrijedne digitalne dokumentacije, ali i bilježenje značajki umjetničkih predmeta koje nisu vidljive ljudskom oku. Digitalizirana građa time postaje temelj za kvalitetniju muzejsku dokumentaciju, preventivnu zaštitu te buduća znanstvena istraživanja i valorizaciju zbirke.

Posebnu vrijednost projekta predstavlja činjenica da su po prvi put detaljno dokumentirani vrijedni primjerci liturgijskog tekstila iz 14. stoljeća. Dio zlatarskih predmeta, odnosno petnaest ophodnih križeva, objavljen je na portalu E-kultura, čime je vrijedna sakralna baština Zadra učinjena dostupnijom istraživačima, stručnjacima i široj javnosti.

Na portalu eKultura objavljena je vrijedna digitalizirana Zbirka muzejskih plakata Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC), koja kroz više od osam desetljeća dokumentira izložbenu, edukativnu i kulturnu djelatnost hrvatskih muzeja i galerija.

Zbirka je nastala zahvaljujući utemeljitelju Muzejskog dokumentacijskog centra dr. Antunu Baueru, čija je donacija činila njezin prvi fond. Danas Zbirka obuhvaća više od 13 000 jedinstvenih primjeraka, a  2011. godine upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao muzejska zbirka.

Najstariji plakati potječu iz četrdesetih godina 20. stoljeća, a fond se svake godine obogaćuje stotinama novih plakata koji najavljuju izložbe, predavanja, radionice i druge muzejske programe. Zbirka je ujedno vrijedan pregled razvoja hrvatskoga grafičkog dizajna jer uključuje radove istaknutih umjetnika i dizajnera poput Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog, Borisa Ljubičića, Borisa Bućana i drugih.

Posebnu vrijednost predstavljaju plakati za Međunarodni dan muzeja. Kao nacionalni koordinator obilježavanja ove manifestacije, Muzejski dokumentacijski centar od 1980. godine objavljuje plakate posvećene Međunarodnom danu muzeja, koji se svake godine obilježava 18. svibnja kako bi se istaknula važnost muzeja i njihova uloga u suvremenom društvu.

Na portalu eKultura svoju digitaliziranu građu i virtualne izložbe objavljuje više od 50 registriranih muzeja i galerija, omogućujući istraživačima, studentima, stručnjacima i široj javnosti jednostavan pristup vrijednim muzejskim zbirkama. U vrijeme kada obnovljeni muzeji ponovno otvaraju svoja vrata posjetiteljima, digitalne zbirke dodatno povećavaju dostupnost kulturne baštine te pridonose njezinoj vidljivosti, istraživanju i promociji.

Interaktivna eKultura AR izložba tijekom 2026. godine nastavlja svoje gostovanje u knjižnicama, muzejima, kulturnim centrima i na stručnim skupovima diljem Hrvatske, približavajući hrvatsku kulturnu baštinu građanima kroz suvremenu tehnologiju proširene stvarnosti (AR).

Tijekom prve polovice 2026. godine izložba je predstavljena na brojnim lokacijama i događanjima:
• Kulturno-turistički centar Bistra (Bistra) – u sklopu manifestacije Noć muzeja
• 11. ICARUS dani (Stubičke Toplice) – konferencija ICARUS Hrvatska
• Općinska knjižnica Stubičke Toplice – izložbeni program
• Gradska knjižnica Ivan Vidali Korčula – izložbeni program
• Gradska knjižnica Marko Marulić Split – izložba povodom otvorenja tehnološkog parka
• Narodna knjižnica Virje – ljetni program

Izložba je trenutno postavljena u Narodnoj knjižnici Virje, a po završetku gostovanja bit će predstavljena u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru.

Do kraja 2026. godine planirana su gostovanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula te Gradskoj knjižnici Rijeka, čime se nastavlja predstavljanje projekta široj publici i poticanje korištenja digitalnih sadržaja i suvremenih tehnologija u području kulturne baštine.

• 

• 

• 

• 

• 

Što donosi eKultura AR izložba?
Izložba se sastoji od 20 izložbenih plakata na kojima su predstavljeni 3D digitalizirani muzejski predmeti iz zbirki Muzeja triljskog kraja, Muzeja Cetinske krajine i Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Skeniranjem QR koda na plakatima posjetitelji mogu preuzeti mobilnu aplikaciju koja omogućuje prikaz predmeta u proširenoj stvarnosti (AR). Digitalne modele moguće je rotirati, povećavati, smanjivati te fotografirati u stvarnom okruženju. Među 3D objektima nalaze se ljekarnička spatula, ilirska kaciga, bodež, kamena plastika i vrčevi, pružajući posjetiteljima jedinstvenu priliku za interaktivno upoznavanje i istraživanje kulturne baštine.

Spoj kulturne baštine i suvremenih tehnologija
Postavljanje eKultura AR izložbe obogaćuje kulturno-edukativne programe ustanova kroz suvremen i interaktivan pristup baštini. Izložba potiče aktivno sudjelovanje posjetitelja, osobito djece i mladih, razvija digitalne kompetencije te popularizira kulturnu baštinu primjenom inovativnih tehnologija.

Organizacija gostovanja
Ustanove zainteresirane za organizaciju i postavljanje eKultura AR izložbe mogu se za dodatne informacije obratiti Službi za digitalizaciju Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske putem e-mail adrese: digitalizacijakulturnebastine@min-kulture.hr.

Na petnaestom Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata (D-fest), skupu posvećenom digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom te razvoju digitalnih proizvoda i usluga, koji je održan 14. i 15. svibnja 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Služba za digitalizaciju kulturne baštine Ministarstva kulture i medija održala je izlaganje pod nazivom „Razvoj digitalnog ekosustava: e-Kultura kao model nacionalne digitalne infrastrukture za kulturnu baštinu“.

Izlaganje je pružilo pregled razvoja i implementacije sustava e-Kultura kroz pristup studije slučaja utemeljene na praktičnom iskustvu. Analiza je strukturirana kroz tri međusobno povezane dimenzije.

Prva dimenzija odnosila se na međunarodno usklađivanje, s naglaskom na interoperabilnost i integraciju s europskim kulturnim okvirima i platformama. Druga dimenzija bila je usmjerena na mehanizme upravljanja i koordinacije, istražujući načine na koje su suradnja, zajednički standardi i procesi donošenja odluka organizirani među institucijama, dok je posljednja dimenzija analizirala učinke ekosustava, uključujući razvoj kapaciteta, dijeljenje resursa, institucionalno sudjelovanje i angažman korisnika.

Model sustava e-Kultura pokazuje kako nacionalna kulturna politika može aktivno poticati horizontalnu suradnju među lokalnim, regionalnim i nacionalnim dionicima, istodobno omogućujući integraciju u međunarodne kulturne ekosustave.

Više o Festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata – ovdje.

Digitalizirana emisija HRT-a snimljena 1998. godine u Svetoj Klari donosi vrijedan zapis uskrsnih običaja kakvi su se nekada njegovali u lokalnoj zajednici. Kroz proces digitalizacije, ovi sadržaji postaju trajno dostupni te se čuvaju kao dio naše kulturne baštine za buduće generacije. Ovakvi zapisi podsjećaju na važnost očuvanja tradicije i identiteta u suvremenom digitalnom okruženju.

Pozivamo vas da u nastavku pogledate isječak uskrsnih običaja, dok cjelokupnu emisiju možete pronaći putem poveznice.

Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam eKultura tim!

Više digitaliziranog sadržaja na temu Uskrsa možete pronaći putem poveznice.

Zajednički europski podatkovni prostor za kulturnu baštinu dobio je novu mrežnu stranicu koja predstavlja središnje digitalno mjesto za pristup podacima, alatima, standardima i projektima u području digitalne kulturne baštine na razini Europske unije.

Ova inicijativa Europske komisije omogućuje otvoreno i interoperabilno dijeljenje podataka o kulturnoj baštini, uz podršku tehničke infrastrukture, zajedničkih standarda i profesionalne mreže suradnika. Pod vodstvom inicijative Europeana, podatkovni prostor dio je programa DIGITAL Europe i jedan od 14 zajedničkih europskih podatkovnih prostora koji doprinose razvoju podatkovno utemeljenog društva. Platforma pruža pregled tehničkih okvira, interoperabilnih standarda i smjernica koje omogućuju sigurnu razmjenu i ponovnu uporabu podataka u kulturnom sektoru.

Nova mrežna stranica dostupna je na svih 24 službena jezika Europske unije zahvaljujući automatiziranoj prevoditeljskoj usluzi Europske komisije. Time se dodatno olakšava pristup informacijama i resursima širokom krugu korisnika, uključujući hrvatske stručnjake i institucije.

Razvoj Europskog podatkovnog prostora za kulturnu baštinu izravno je povezan s nacionalnim digitalnim inicijativama poput eKultura sustava. Kao nacionalna digitalna infrastruktura za upravljanje i objavu digitalne kulturne baštine, eKultura omogućuje standardizaciju, dugoročnu pohranu i interoperabilnost podataka.

Usklađivanje s europskim standardima i okvirima – uključujući interoperabilnost s platformom Europeana dodatno osnažuje međunarodnu vidljivost hrvatske kulturne baštine te omogućuje sudjelovanje u širem europskom podatkovnom ekosustavu.

eKultura poziva sve dionike kulturnog sektora da prate novosti i istraže mogućnosti koje podatkovni prostor nudi za jačanje digitalne transformacije, suradnje i međunarodne vidljivosti.

Data space banner; Kreator: Ana Moreno; 2025; Institucija: Europeana Foundation; Nizozemska; CC-BY-SA

https://www.dataspace-culturalheritage.eu/en

U sklopu ovogodišnje manifestacije Noć muzeja, u staroj školi u Poljanici Bistranskoj, u suradnji s Kulturno-turističkim centrom Bistra i Udrugom Ekomuzej Bistra, u petak, 30. siječnja 2026. godine u 18 sati, otvara se „eKultura AR izložba“. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026. godine.

eKultura AR izložba je interaktivna izložba koja koristi proširenu stvarnost (AR) za povezivanje s kulturnom baštinom te omogućuje posjetiteljima da na jedinstven način dožive odabrane modele hrvatske kulturne baštine. Skeniranjem izloženih markera pomoću kamere pametnog telefona, posjetitelji mogu upoznati kulturno naslijeđe iz prve ruke.

Cilj nacionalnog informacijskog sustava digitalne kulturne baštine eKultura jest okupljanje digitalne kulturne baštine Republike Hrvatske, njezina bolja dostupnost javnosti, integrirano pretraživanje i pristup, kao i trajna pohrana i zaštita.

Kulturni turistički centar Bistra nalazi se u Omladinskoj ul. 26 u Poljanici Bistranskoj. Centar je nastao 2024. godine, obnovom zgrade stare škole u sklopu projekta “Ekomuzej Bistra” i fokusiran je na lokalnu povijest i baštinu.

Više o manifestaciji Noć muzeja – ovdje. Ulaz na sva događanja je besplatan.  

Iz bogate digitalizirane kulturne baštine dostupne na portalu eKultura, s vama dijelimo božićne razglednice.

Želimo vam sretan Božić te uspješnu i nadahnutu Novu 2026. godinu!