Signirani radovi
Naslovnica NOVUS / ATLAS, / Das ist: / Welt-Beschreibung / mit schönen neuen Land Taffeln Begreiffende Hispanien / Asien / Africa / America. Amsterdam, prije 1648., kolorirani bakrorez, list 50,4 × 29,5 cm, MUO 45331/03
Naslovnica Opis svijeta s lijepim novim geografskim kartama koje obuhvaćaju Španjolsku, Aziju, Afriku, Ameriku oponaša arhitektonski okvir u formi baroknog portala sa španjolskim grbom sastavljenim od štita i krune na vijencu. Nizozemska je u to doba bila u posjedu španjolske krune koja je imala svojega guvernera u Nizozemskoj tijekom 16. stoljeća pa sve do 1609. kada je Nizozemska postala neovisna država. Unatoč neovisnosti priznanje je dobila tek 1648. godine. Zbog činjenice da Španjolska nikad nije priznala Nizozemsku u doba djelovanja Janssoniusa unatoč nizozemskoj neovisnosti još uvijek se koristio španjolski grb. Prema ovome naslovnica se može datirati u prvu polovinu 17. stoljeća, odnosno najkasnije do 1648. godine, kada se potpunom neovisnošću prestao koristiti grb Španjolske.
Naslov je nalijepljen na slobodnostojećoj ceduljici. S lijeva i zdesna u nišama su smještene alegorijske figure četiriju poznatih kontinenata. Alegorijske figure imaju pridružene simbole koji ih opisuju: Europa – kraljevsko žezlo i kapa; Afrika – suncobran i slon; Azija – mirisnica i cvijeće; Amerika – perjanica i lav.
Magni Mogolis Imperium. Amsterdam, 1630. – 1650., kolorirani bakrorez, d. l.: Amstelodami Apud Ioannem Ianssonium, list 49,8 × 59 cm; otisak 36,7 × 49,5 cm, MUO 45331/33
Zemljovid koji predstavlja Veliko Mogulsko Carstvo može se datirati zahvaljujući mjestima koja su prikazana na njoj. Vidljiva su mnoga manja mjesta i gradovi, vjerojatno zbog svoje važnosti na trgovačkim putovima. Zbog latiniziranih naziva mjesta lako je prepoznati mnoge od njih koji i danas postoje, no zbog činjenice kako najveći grad u istočnoj Indiji, Calcutta, nije spomenut (osnovao ga je Job Charnok, administrator britanske East India Company 1690. godine) datacija se postavlja u razdoblje prije toga. Na zemljovidu su vidljiva mjesta poput Soelanotija, utvrđenog grada, za koji se zna da je bio jedan od tri sela iz kojih je izrasla moderna Calcutta kao glavna trgovačka britanska stanica kasnije u 18. stoljeću.
Frans von Schooten, TABVLA Bergarum ad Zomam Stenbergae et novorum ibi operum. Ad amussim fecit Franciscus van Schoten Math. Professor in Acad. Leidensi. Amsterdam, 1657., kolorirani bakrorez, d. d.: Apud Joannem Janssonium, list 49,1 × 58,4 cm; otisak 22,8 × 53,3 cm, MUO 45331/05
Na zemljovidu je prikazano područje grada / utvrde Bergen op Zoom u Nizozemskoj (23 x 53,5 cm). U njenom donjem desnom uglu nalazi se tlocrt utvrde (Castra Pinsii) s rasporedom građevina. Ispod ove mape koja zauzima samo nešto više od pola stranice nalazi se nalijepljen prikaz grada DVYNKERCKE (DUNKERQUE / DUINKERKEN) u mjerilu 13 x 49 cm. Tabvla Bergarum ima u donjem lijevom uglu mjerilo Virgae Rhÿnlandicae (također prevedeno i na nizozemski: Rhÿnlandsche Roeden). Naslov je upisan u jednostavnu baroknu kartušu (zelene i crvene boje). Osim utvrđenog grada Bergen op Zooma vidljivo je još nekoliko utvrda na karti (peterokutni bastioni i sl.). Središnji dio mape zauzima jezero na kojem su prikazani čamci s veslačima. Dolje desno, pokraj tlocrta Castra Pinsii, nalazi se i legenda: Explicatio verborvm, ukrašena ručnim kolicima i alatom poput lopata, sjekira, pijuka i sl. Na stražnjim listovima nalazi se tekst pod naslovom: Bergen op Zoom / Steinbergen / sampt andern allda gemachten Bercken (Bergen op Zoom / Steinbergen / s ostalim izgrađenim utvrdama).
U naslovnici karte je zapisan latinski naziv imena Franciscus van Schoten Math. Professor in Acad. Leidensi. Riječ je o Fransu van Schootenu također zvanom i Frans Verschooten (Leiden, 1615. – 1660.), poznatom nizozemskom matematičaru koji je popularizirao analitičku geometriju R. Descartesa. Van Schootenu se pripisuje autorstvo ovog zemljovida.
MAGNI DVCATVS LITHVANIAE Caeterarumque Regionum illi adiacentium exacta descrip Illssmi ac Excell.mi Orincipis ac Dni D. Nicolai Christophori Radziwil D.G. Olycae ac in Nieswies Ducis, S. Rom. Imp. Principis in Szylowiec ac Mir comitis, et S. Sepulchri Hirosolimitani Militis etc. Opera et cura in lucem edita. Amsterdam, 1630. – 1650., kolorirani bakrorez, d. d.: Sumtibus Ioannis Ianssonii, list 50,3 × 59,1 cm; otisak 44 × 54 cm, MUO 45331/24
Naslov se nalazi u baroknoj kartuši ispod teksta na latinskom: Lectori Sal. Hunc Borysthenis tractum ut ad nostram Geographiae tabulam adjiciamus duo nos praecipue impulerunt Primum ut huius fluminis longitudinem ostendamus siquidem praeter Danubium et Volgam cuius tantum fontes in Europa sunt idioque non Europae sed Asiae fluvius esse videtur longiorem ac majorem Europa non habet Alterum ut antiquos M.D Lithuaniae terminos Vitoldi M. Ducis […]. U naslovu se nalazi posveta knezu Nicholasu Christopheru Radziwillu Orphanu, putniku i piscu koji je napravio hodočašće na sveta mjesta u Palestini i Egiptu (S. Sepulchri Hirosolimitani). Iznad ovog teksta je mjerilo: Scala milliarium ad hunc tractum Boristhenis pertinens. Povrh mjerila su u okomitom prikazu nacrtane dvije rijeke: Dunav i Dnjepar. Zemljovid dolje desno ima još jedno mjerilo koje se odnosi na cjelokupnu kartu: Milliaria Magna i Milliaria communia. Na lijevoj strani nalazi se legenda: Signorum vel Caracterum declaratio; iznad koje je litavski grb s konjanikom podignute sablje. Na poleđini tekst naslovljen: Das Gross- Hertzogthumb Littaw / neben etlichen andern daran – stossenden Provinzen (Veliko Vojvodstvo Litve pored brojnih drugih susjednih provincija).
CALABRIA VLTRA, olim Altera Magnae Graeciae pars, Amsterdam, 1630. – 1650., kolorirani bakrorez, d. u sred.: Amstelodami, Apud Ioannem Ianssonium, list 49,3 × 57,5 cm; otisak 38,8 × 49,3 cm, MUO 45331/15
Zemljovid prikazuje talijansku regiju Calabriju na jugu Italije koja je razdvojena od Sicilije Mesinskim tjesnacem. Područje je okruženo s dvije strane morem: Mare Gionio i Mare Tirreno ouero Inferiore. Natpis se nalazi u bogatoj kartuši s grbom povrh nje. Grb je podijeljen na četiri trokutasto oblikovana polja. Gornje i donje polje sastoji se od žutih i crvenih linija, dok desno i lijevo polje sadrže crni križ. Povrh ovog grba nalazi se zlatna kruna. Kartušu s obje strane flankiraju dva alegorijska naga ženska lika koja pod rukom drže cornucopie (rogove obilja). Riječ je o Demetri ili Cereri, personifikaciji zemljina obilja. Motiv voća i povrća pruža se i ispod nogu ovih likova te okružuju postament s mjerilom na njemu. Mjerilo je dvostruko: Milliaria Italica communia i Milliaria Germanica communia. S morske strane zemljovid je ukrašen jedrenjacima, galijom i morskim nemanima. Poleđina sadrži tekst na njemačkom jeziku naslovljen Calabria.
Michael Florent van Langren, MECHLINIA DOMINIVM et AERSCHOT DVCATVS Auctore Michaele Flor: a Langren Regis Catholici Mathematico. Amsterdam, 1630. – 1650., kolorirani bakrorez, d. d.: Amstelodami, Apud Ioannem Ianssonium, list 49 × 58,1 cm; otisak 41 × 51,3 cm, MUO 45331/06
Natpis je smješten u kartuši iznad koje su dva grba načinjena od štitova sa zlatnom krunom. Lijevi štit ima okomite crveno žute linije i dvoglavog orla u sredini, dok desni štit ima bijelo crvene linije postavljene vodoravno. S obje strane kartuše su dvije ženske alegorijske figure. Lijeva figura predstavlja istinu i vrlinu jer drži sunce u desnoj ruci dok su joj u lijevoj knjiga i pero. Desna ženska figura simbolizira pravdu, jer ima vagu u jednoj ruci, a u drugoj mač, te je za razliku od lijeve figure u potpunosti odjevena. Povrh kartuše, između dvaju grbova nalazi se putto s plaštem na sebi. Mjerilo je smješteno u sredini gore: Variae hujus Tabulae Mensurae / Milliaria Germanica / Milliaria Italica, kao i na kartuši uokolo koje su dva putta s mjernim instrumentima u rukama (šestar i globus, i knjigu). Na lijevoj strani je latinski tekst: Pagi litteris M.B. notati, et in agro Brabantino siti, duplicis sunt differentice, nam Wespelaer […]. Na poleđini je tekst na njemačkom: Die herzschafft Mecheln (Vojvodina Mecheln).
Michael Floris Van Langren (1612. – 1675.) je naveden kao Auctore jer je bio glavni izvor kartografskih podataka za Janssoniusa. Njegovo prezime pripada jednoj od najistaknutijih kartografskih obitelji čija se povijest može pratiti još od kraja 16. stoljeća pa sve do 18. stoljeća. Bio je sin Arnoldusa Florisa, koji je također zabilježen kao jedan od najznačajnijih kartografa u Antwerpenu.
NOVA BARBARIAE DESCRIPTIO, Amsterdam, 1630. – 1680., kolorirani bakrorez, d. l.: Amstelodami Apud Ioannem Ianssonium, list 49,8 × 59,3 cm; otisak 35,2 × 51,9 cm, MUO 45331/27
Zemljovid prikazuje područje sjeverne Afrike (Libija, Egipat, Numidija, Nubija…). Po sredini karte je paralela Tropicus Cancri. Vidljiv je dio Španjolske, te Mediteransko more na kojem su kompas ruža i jedrenjak. Natpis je dolje lijevo u kartuši iznad koje je štit plavo obojan s tri polumjeseca, a povrh štita je kruna. Kartuša gore i dolje ima masku. Mjerilo je na donjoj desnoj strani: Milliaria Germanica, Milliaria Hispanica. Na kopnenom dijelu vidljive životinje tipične za prikazano područje: slonovi, nojevi, lavovi, krokodili, majmuni, te izmišljeni zmaj koji riga vatru. Na marginama se nalaze oznake meridijana i paralela. Tekst koji se nalazi na poleđini karte je naslovljen Die Barbaren (Barbari).
INDIA quae ORIENTALIS dicitur, et INSVLAE ADIACENTES, Amsterdam, 1635. – 1640., d.d.: Amstelodami, apud Ioannem Ianssonium, kolorirani bakrorez, list 49,9 × 59,5 cm; otisak 39,2 × 49 cm, MUO 45331/32
Zemljovid prikazuje Indiju zajedno s otocima (Sumatra, Borneo, Java i Filipinsko otočje). Natpis je upisan u bogatu baroknu kartušu, s maskeronom na dnu kartuše. S donje lijeve strane smještena je još jedna kartuša na postamentu, povrh koje se nalazi grb. Grb se sastoji od štita podijeljenog po sredini. S lijeve strane štita su žuto crvene okomite linije koje imaju zvijezdu na sebi i još jedno umetnuto manje crveno obojano polje. Na desnoj strani štita je naslikan motiv trokuta i triju kormila. Iznad štita je prikazana kaciga na kojoj stoji pelikan. U ovoj kartuši je na latinskom upisano: Doctrina et virtute praestanti, D. CHRISTOPHORO THISIO, Mercatori fidelissimo, atque ex participantium) SOCIETATIS INDIAE ORIENTALIS) non minimo, Geographiae amatori eximio, hanc INDIAE ORIENTALIS tabulam emendatam dedicat. Henricus Hondius. Tekst je posveta Christophoru Thisiu od Henricusa Hondiusa. Na donjoj desnoj strani, u crvenoj kartuši, nalazi se mjerilo: Milliaria Germanica sub latitud. Na zemljovidu su prikazana dva mora: Oceanvs Chinensis i Mare Indicvm, na kojima su smještene dvije kompas ruže, morske nemani i jedrenjaci. Na poleđini karte je tekst naslovljen: Indien gegen Auffgang (Indija prema Izlazećem suncu).
TVRCICVM IMPERIVM, Amsterdam, 1638. – 1650., kolorirani bakrorez, d. d.: Ioannes Ianssonius excudit, list 50 × 59,6 cm; otisak 41,1 × 52,2 cm, MUO 45331/30
Zemljovid je iznimno zanimljiv zbog prikaza hrvatskih zemalja onog vremena na njemu. Prikaz Turskog Carstva u vrijeme kada je većina Hrvatske pripadala Habsburškoj Monarhiji (kako se može iščitati iz karte), dok su Istra i najjužniji dio bili pod Mletačkom Republikom. Na zemljovidu je prikazan dio Europe na zapadu sve do Arapskog poluotoka na istoku. Naslovna kartuša s tri ljudska lika (u sredini je sultan) smještena je dolje lijevo. Ispod nje na postamentu upisan je moto na latinskom: Concordia res parvae crescunt, discordia maximae dilabuntur (Snaga je u jedinstvu).
NOVA ET ACCVRATA POLI ARTICI et terrarum Circum Iacentium DESCRIPTIO, Amsterdam, 1630. – 1660., kolorirani bakrorez, d.d.: AMSTELODAMI, apud Ioannem Ianssonium, list 50,5 × 60 cm; 41,5 × 53,5 cm, MUO 45331/50
Natpis je upisan u sredini gore, unutar kartuše koja je položena na oblak iz kojega vire glavice putta. To su alegorijski prikazi vjetrova, jer svaki putto puše u drugom smjeru. S obje strane kartuše nalazi se po jedan ljudski lik. Lijevi lik je nag, drži neku vrst roga u ruci dok je desni lik starac duge sijede brade, sa šubarom i posudom u krilu iz koje se dimi. Karta prikazuje Arktik, te zemlje koje ga okružuju. S obzirom na to da je to najsjevernija točka Zemlje, prikazani su meridijani kako se svi spajaju u jednoj točki nazvanoj Septentrio sub Polo Arctico. To sjecište meridijana ima na četiri strane postavljene kompas ruže koje pokazuju sjever. Na marginama karte vidljive su oznake meridijana koje završavaju brojem 360 i nastavljaju se dalje brojem 10. Područje koje je prikazano nije u potpunosti dovršeno, odnosno neki krajevi nisu iscrtani s obzirom na to da su još bili nepoznati u to vrijeme. Signatura s imenom Janssoniusa je upisana na kožu obješenu na postament kojega okružuju dva domorodca (muške figure, obučene u krzno s lukom i strijelama) i životinje s lijeve strane. Tekst na pozadini je naslovljen: Die Lander unter POLVS ARCTICVS (Zemlje ispod Arktičkog pola).
Primjer atribucije nesigniranog rada
Nova Virginiae tabvla, Amsterdam, 1630. – 1650., kolorirani bakrorez, d. u sred.: Amstelodami, ex officina Henrici Hondii, list 50 × 59,5 cm; otisak 38,4 × 49,7 cm, MUO 45331/11
Zemljovid Nova Virginiae tabvla je signiran kao ex officina Henrici Hondii. Henricus Hondius je nastavio rad G. Mercatora, a zatim ga je naslijedio Johannes Janssonius. Vjerojatno je Janssonius u početku nakon smrti Hondiusa još uvijek potpisivao zemljovide kao rad nekadašnje radionice Hondiusa. Smatra se da je po prvi put ova karta bila objavljena zahvaljujući Johnu Smithu 1612. godine. On je napisao knjigu s pratećim sadržajem: zemljovidi Virginije i opisi njenog stanovništva, vlade, religije. Kasnije su njegove opise i zemljovide koristili nizozemski kartografi, koji su ujedno latinizirali neke nazive napisane na jeziku tamošnjih Indijanaca. Nizozemci su došli do Smithovog detaljnog opisa Virginije zahvaljujući Williamu Stracheyu (1572. – 1621.), engleskom kolonijalnom povjesničaru koji je 1609. otputovao u Virginiju kao tajnik Virginia Company. Za poslodavce je morao napraviti detaljno izvješće o stanju u Virginiji pa ih je i napisao u djelu Historie of Travaile into Virginia Britannia. Njegovi opisi su temeljeni na spoznajama i zemljovidima Johna Smitha te su postali jedan od glavnih izvora za poznavanje rane povijesti Virginije.
