Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Provenijencija zemljovida

S obzirom na činjenicu kako su se nakladničke radionice zajedno s cjelokupnom opremom za tiskanje i izradu bakroreznih ploča kao i same bakrorezne ploče koje su bile najvrjednije prodavale i nasljeđivale, ove promjene vlasništva dovele su do otežane provenijencije i atribucije niza zemljovida iz „zlatnog doba“ nizozemske kartografije. Bakrene ploče su se prerađivale u skladu s novim znanstvenim spoznajama, a njihovi otisci umetani su u sljedeća izdanja. Kada bi se izrađivali novi zemljovidi već ranije prikazanih područja sadržaji različitih atlasa bi se mijenjali što je rezultiralo novim potpodjelama svezaka unutar atlasa i promjenama njegova naziva (npr. Novus Atlas = Atlas Maior).

Uobičajeno je bilo da se na poleđini zemljovida nalazi i u knjigotisku napisan tekst goticom s opisom pojedinog područja i njegovih povijesnih, geografskih, etnografskih, antropoloških i drugih detalja i karakteristika, kao i upute za knjigovežu. Na marginama pojedinih tekstova nalaze se označene i tematske cjeline, npr. granice, carstvo, rijeke, mora, planine, krajolik, i dr. Ovo je ponekad otežavalo identifikaciju izdanja, pogotovo ukoliko podatci u tekstu nisu bili ažurirani sukladno promjenama na karti. 

Neki tekstovi imaju početno slovo – inicijal dekorativno oblikovan, te na kraju teksta florealni ornament. Ornament se na nekim tekstovima ponavlja, a oblik mu je nepravilni naopako postavljeni trokut. Svaki zemljovid sadrži žig, plavo obojan, ispod teksta. Žig potječe od autoriziranog i zakonom ovlaštenog službenog geodeta Theodora Oppenheimbera iz Pittena u pokrajini Donjoj Austriji. O njemu se nisu pronašli nikakvi podatci koji bi ga mogli dovesti u vezu s izradom karata i slično. Žig je naknadno dodan i vrlo vjerojatno su zemljovidi bili u vlasništvu ili na raspolaganju osobi koja je navedena na njemu.

U Zbirci grafike Muzeja za umjetnost i obrt čuva se fragmentarno njemačko izdanje Janssoniusova NOVUS ATLAS: das ist Weltbeschreibung mit schönen neuen Land Taffeln Begreiffende Hispanien Asien Africa America najvjerojatnije iz 1641. godine. Naime, zahvaljujući bibliografiji Corneliusa Koemana (Atlantes Neerlandici) koja je obuhvatila tisuće primjeraka nizozemskih zemljovida bilo je moguće usporediti svaki pojedinačni zemljovid s podatcima nakladnika J. Janssoniusa (AMSTELODAMI / Apud / IOANNEM IANSSONIUM, u slob. prij. Amsterdam / kod / Jana Janssoniusa). Osim nakladnika Janssoniusa, autorstvo zemljovida potpisuju još i kartografi, graveri, znanstvenici i drugi suradnici koji su sudjelovali u izradi karata.