Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Johannes Janssonius

Johannes Janssonius (niz. Jan Janszoon, Arnheim, 1588. – 1664., Amsterdam) bio je nizozemski nakladnik koji je među ostalim objavio jedno izdanje Ptolomejeve Geografije 1617. godine. Njegovo djelovanje vezano je uz ime Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.) s kojim je od 1633. godine imao zajedničku tvrtku. Henricus, sin Jodocusa Hondiusa, bavio se graviranjem, dok se Janssonius, ušavši ženidbom u njihovu obitelj (1612. ženi se s Elisabeth de Hondt, kćerkom Jodocusa Hondiusa), potpisivao kao nakladnik.[1] Zabilježeno je da je 1623. godine Janssonius posjedovao knjižaru u Frankfurtu na Maini, a kasnije i u Gdanjsku, Ženevi, Stockholmu, Kopenhagenu, Berlinu, Königsbergu i Lyonu.

Zajedno sa šogorom Henricusom Hondiusom objavio je više stotina zemljovida koji su nosili signaturu Janssonius – Hondius. Također su objavili drugi svezak Mercator-Hondiusova atlasa iz 1638. godine kao Nieuwen Atlas ofte werelt Beschrijvinge u dva sveska. Djelo je doživjelo mnogobrojna izdanja na francuskom, latinskom, njemačkom i španjolskom jeziku te s novim kartama koje su obuhvaćale sve poznate kontinente, atlas mora i atlasom antičkog svijeta između 1658. i 1661. godine doseglo obim od 11 svezaka.[2] Krajem 1630-ih nakladnička kuća Hondius – Janssonius raspolagala je s oko 350 različitih zemljovida.   

Popularnost koju je njihov atlas stekao u svoje vrijeme i zadržao do sada proistječe iz njegova uspješnog prenošenja projekcija različitih područja, preciznosti i dokumentarnosti. Novus Atlas je neprocjenjiv izvor podataka, ne samo na polju geografije i topografije, već također i arheologije, arhitekture, skulpture, etnografije, folklora, heraldike, navigacije, fortifikacije, portreta poznatih ličnosti, tehnike, javnih radova, i mnogih drugih aspekata povijesti, kulture i običaja 17. stoljeća.

Nakon Janssoniusove smrti različita izdanja atlasa nastavili su objavljivati njegovi nasljednici označavajući ih s Apud Heredes Joannis Jansonii i Excudebant Janssonia – Waesbergii.


[1] Van Der Krogt, P. (ur.). (1997): Koeman’s Atlantes Neerlandici. Vol. I.: The Folio Atlases Published by Gerard Mercator, Jodocus Hondius, Henricus Hondius, Johannes Janssonius and Their Successors, HES publishers BV, Houten, str. 37.

[2] Tooley, R. V. (1978): Maps and map-makers, Crown publishers, Inc., New York, str. 34.