Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Kratki pregled propisa za građenje u Hrvatskoj

Razvoj propisa za graditeljstvo u Hrvatskoj bio je vrlo aktivan i nije nimalo zaostajao za drugim državama. U povijesti pravnih dokumenata u kojima se spominju i propisi o građenju osobito se ističu statuti primorskih gradova, kao npr. korčulanski statut iz 1265. g., dubrovački 1272. g., splitski, riječki itd.

Osnova za novogradnju četiriju razizemnih kuća na katastarskoj čestici br. 485 u Aninoj ulici za gospodina Josipa RIbića. DAVŽ, GPV, Građevinski odjel, 24. lipnja 1909.

Razvoj suvremenih propisa i normi svoj početak nalazi u 19. stoljeću, kad započinje i vrijeme suvremene industrije.

Godine 1857. donesen je Red građenja za zemaljski glavni grad Zagreb, koji je sadržavao 57 paragrafa. Red je sadržavao urbanističke smjernice, stabilnost građevine, zaštitu od požara te higijenu. U narednim godinama doneseni su i zakoni o uređenju građevne službe za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju – 1894.; zatim 1900., 1914. g. U tim zakonim bila je određena nadležnost pojedinih službi za područje graditeljstva.

Na području grada Varaždina, građevna djelatnost početkom dvadesetog stoljeća bila je određena Gradskim štatutom za grad Varaždin i njegovo područje, kojega je izradilo Gradsko poglavarstvo 18. siječnja 1902. godine. Štatut je izrađen koristeći smjernice Naredbe kojom se izdaje III. Građevni red za gradove Osijek, Varaždin i Zemunu Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji od 25. lipnja 1900. g. (Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb, 1900., str. 581 – 616). Od spomenute godine pa sve do danas donosili su se razni zakoni, pravilnici i odredbe o građenju. Rješavanje svih građevnih predmeta bilo je u nadležnosti gradskih poglavarstava, kraljevskih županijskih oblasti, odnosno rješavao je unutarnji odjel zemaljske vlade.

Projekt sale restauracije proti gradskom šetalištu za gospodina Dragutina Slavika u Varaždinu, Semenišna ulica, arhitekt i graditelj Valent Morandini. DAVŽ, GPV, Građevni odjel 140/1910.