Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Uvod

Potreba čovjeka da se štiti od prirodnih utjecaja, da gradi skloništa od sunca, hladnoće, atmosferskih utjecaja, buke, još od doba primitivnih zajednica učinila je čovjeka graditeljem. Potraga za optimalnom “lokacijom” smještala ga je u dobro skrivene, čvrste, prohodne pećine. Slijedile su sojenice, zemunice, kamene, zidane kuće i tako dalje. Prema tome čovjek i graditeljstvo su od samih početaka išli zajedničkim putem tijekom povijesti. Čovjek je graditeljstvo učinio jednim od najstarijih stvaralačkih djelatnosti. U raznim epohama razvoja, stupnja kulture, civilizacije i aktivnostima ljudskog društva stvarani su građevni objekti za ljudske potrebe raznih oblika, izgleda i stilova. Izborom konstrukcije, materijala i izgledom građevni objekti ostavljali su pečat vremena u kojem su nastali.

Nacrt gradnje za pisarnu arhitekta i graditelja Valentina Morandinija u Varaždinu, Kolodvorska ulica. DAVŽ, GPV, Građevni odjel 15627/1904

Kasnija su povijesna razdoblja nosila sa sobom različite životne filozofije, a građenje je uvijek bilo odraz svjetonazora i ogledalo investitora. Tako je razvoj doveo i do velebnih hramova, piramida, bazilika i vila, romaničkih, gotičkih te renesansnih arhitektonskih djela. U to su doma konstrukcija i estetika bili pokazatelji financijske moći, napretka, ali i ukusa. To su zdanja kojima se i danas divimo širom svijeta, uočavamo i uvažavamonjihovu nemjerljivu vrijednost i veličanstvenost. Međutim, kao što se mijenja pogled na svijet, tako se mijenja i gradnja.

Pisarna na razglednici

Moderno doba donijelo je arhitekturu “po mjeri suvremenog čovjekta”. Funkcija, konstrukcija i estetika nedjeljivi su spoj u svakoj gradnji. Javljaju se novi materijali: beton, čelik, staklo, plastika i tako dalje. Gradnja poskupljuje, građevine sežu prema nebu; bogato društvo teži dati nešto novo, biti nešto posebno, isticati se. Dok je u samom početku čovjek sam određivao način gradnje, moderno vrijeme donosi propise, smjernice, pravila prema kojima će se graditi i koliko će se graditi.

Nacrt za novu fasadu kod kuće gospodina Izaka Mosesa na Franjevačkom trgu kbr. 11 u Varaždinu. DAVŽ, GPV, Građevni odjel, 10510/1907

Pojavom starih civilizacija, pojavljuju se i prve norme i propisi u svim područjima društva. Takve norme i propisi nisu zaobišle ni građenje. Već Hamurabijevim zakonom vrlo strogo se definirana prava graditelja – naknada, točan iznos po jedinici površine; dužnost graditelja – čvrsta gradnja, odgovornost graditelja: “… ako graditelj izgradi kuću za nekoga i završi je, dobit će honorar od dva šekela u novcu za svaki sar površine – 1.08 m2 ; … ako graditelj izgradi kuću za nekoga i ne konstruira je kako treba, te kuća koju je izgradio se sruši i ubije vlasnika, smaknut će se graditelj – Hamurabijev zakonik, Odredbe 228. i 229.

Svaka slijedeća civilizacija i narodi donosili su svoja pravila, norme i odredbe za građenje.