Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Zbirka glazbenih instrumenata – Četiri violine

Antonija Dejanović, viša kustosica, dokumentaristica, voditeljica Zbirke glazbenih instrumenata i Dokumentacijske službe


Zbirka glazbenih instrumenata Muzeja za umjetnost i obrt nastala je 30-ih godina 20. stoljeća, u vrijeme ravnateljstva Vladimira Tkalčića i predstavlja prvu zbirku takve vrste u kulturnim institucijama i muzejima Zagreba i Hrvatske. Nakon više desetljeća intenzivnog širenja zbirke s donacijama i otkupima glazbenih instrumenata europske provenijencije, danas je zbirka sastavljena od više od 400 predmeta iz grupe aerofona, kordofona i membranofona, uz prisutnost muzičkih automata, gramofona i fonografa te gramofonskih ploča.

Iako se o zbirci može govoriti kao o relativno jedinstvenom skupu raznovrsnih glazbala neki od njih posjeduju visoki stupanj umjetničko-obrtne obrade. Kao značajnije egzemplare potrebno je akcentirati i izdvojiti tafelklavir s kraja 18. stoljeća bečkog graditelja Franza Xavera Christopha, klavikord graditelja Josepha Silbauera iz Znojma (1787.) te tafelklavir bečkog graditelja Johanna Schantza. Ovdje svakako pripada i harfa pariškog majstora Nadermana oca s pretpostavljenom datacijom (1784.) i gitara bečkog graditelja Johanna Georga Stauffera (1810.).

Od domaćih majstora svakako se datacijom i vrijednošću ističu vjerojatno prvi fortepiano na hrvatskim prostorima riječkog majstora Giuseppea Barage izgrađen oko 1810. godine, gitara zagrebačkog majstora Franje Finka (1867.) uz pianino sagrađen oko 1900. godine u čuvenoj zagrebačkoj graditeljskoj radionici instrumenata Heferer.

Usporedno s formiranjem inicijalnog korpusa muzejskih predmeta u opus zbirke uključuju se putem procesa pohrane glazbeni instrumenti Hrvatskog glazbenog zavoda, čiji je kvantitativni naglasak bio na instrumentima iz grupe aerofona. Osim rogova majstora Adama Buschwindlera (1734.) i Theodora Lotza (kraj 18. stoljeća), u ovoj skupini nalazi se i veći broj oboa, flauta i klarineta-instrumenata koji su svi bili izrađeni u poznatim bečkim i češkim manufakturama kraja 18. i početka 19. stoljeća te koji su najvjerojatnije bili u funkciji sviranja u orkestru najstarijeg glazbenog društva Zagreba. Međutim, instrument na kojeg je potrebno staviti specijalan akcent je dvovrata deseterožična gitara na kojoj je svirao Ivan Padovec, a koju je majstorski 1841. godine uz aktivan angažman gitarističkog virtuoza izradio majstor Friedrich Schenk iz Beča.

Sumirajući, Zbirka glazbenih instrumenata Muzeja za umjetnost i obrt čini raritetan i reprezentativan opus predmeta, važan kako za muzejsku zajednicu tako i za nacionalnu baštinu uopće.

Četiri violine iz Zbirke glazbenih instrumenata Muzeja za umjetnost i obrt predstavljene izložbom u Muzeju Slavonije u Osijeku reprezentativna su djela hrvatskih majstora graditelja: Franje Schneidera, Slavka Domitrovića, Stanislava Konjušića i Jurja Bedekovića. Razlozi za selekciju ovog opusa kao i ove vrste predmeta koji pripadaju porodici kordofonih gudaćih instrumenata i koji su ujedno jedni od najsloženijih glazbala u pogledu akustike su obljetnička 2022. godina kojom se obilježavala 160. godišnjica rođenja jednog od najvećih violinskih virtuoza i skladatelja kojeg je Osijek modernog vremena imao, Franje Krežme, kao i činjenica da je violina za koju se pretpostavlja da je pripadala mladom umjetniku nekada bila dio Zbirke glazbenih instrumenata MUO.

Violina je procesom zamjene tijekom 70-ih godina prošloga stoljeća izlučena iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt te je postala sastavni dio fundusa Muzeja Slavonije u Osijeku. Sukladno navedenom, iz Zbirke glazbenih instrumenata MUO odabrane su četiri violine kako bi se vrstom predmeta i elementom autorstva korespondiralo instrumentu na kojem je vrsni i nadareni glazbenik svirao ljubiteljima glazbe Osijeka i šire.

Violine iz Zbirke glazbenih instrumenata Muzeja za umjetnost i obrt do sada nikada nisu bile prezentirane i muzeološki komunicirane kao jedna cjelina a obzirom na činjenicu da su one graditelja Slavka Domitrovića, Stanislava Konjušića i Jurja Bedekovića novije muzejske akvizicije, njihovim uključivanjem u zbirku stvorena je platforma za muzealizaciju instrumenata majstora graditelja violina s područja čitave Hrvatske.

Violina
Violina
Violina
Violina