Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Zbirka tiskarstva i knjigoveštva

Dr. sc. Antonia Došen, viša kustosica, voditeljica Zbirke grafike i Zbirke tiskarstva i knjigoveštva


U Statutu iz 1879. godine među jednima od prvih kolekcija predmeta koje će se prikupljati u novoutemeljenom Muzeju za umjetnost i obrt spominje se i skupina knjigovežarskih radnji koje će se kasnije pretočiti u Zbirku tiskarstva i knjigoveštva. Tijekom godina zbirka je povećana ne samo velikim brojem knjiga i vrijednim fragmentima njihovih uveza, nego i rukopisima, knjigoveškim uzorcima papira, knjigoveškim alatom i drugim. Danas Zbirka broji gotovo devet stotina predmeta.

Među rijetkim kartografskim djelima u Zbirci tiskarstva i knjigoveštva Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu čuva se znamenito djelo njemačkog kartografa Sebastiana Münstera (1488. – 1552.) Cosmographey oder beschreibug aller Länder […] koje dosad nikada nije bilo izlagano. Kozmografija već u svojemu kazalu navodi i tadašnje hrvatske zemlje Dalmaciju i Slavoniju koje su u knjizi zasebno opisane, dok sadržajem njena četvrta knjiga obuhvaća, između ostalih i Sloveniju (Sclavonia oder Windisch land).

Buech der Cosmography, 1567.

U skupini rukopisa Zbirke tiskarstva i knjigoveštva čuvane su dvije rukopisne knjige pisane na njemačkom jeziku otkupljene za Muzej još 1938. godine. Prema svojemu naslovu obje pripadaju kapucinima koji su u Osijek pristigli u sklopu kršćanske obnove nakon turske vladavine. Rukopis Speculum Disciplinae Capucinorum Sessegini datira iz 1655. godine što je posebno zanimljivo s obzirom na činjenicu da je zabilježeno kako prvi kapucini u Osijek dolaze iz austrijske i Austro-ugarske kapucinske provincije znatno kasnije. Liber Asceticus Loci Capucinorum Esseckini drugi je na njemačkom pisan rukopis datiran u prvu polovinu 18. stoljeća čiji je lijepo oblikovan uvez od smeđe kože ukrašen ovalnim medaljonom s monogramom IHS.

Speculum disciplinae capucinorum Sessegini 1655.
Liber asceticus Loci Capucinorum Esseckini

Otvaranjem tiskare Martina Divalda (1743. – 1806.) u 18. stoljeću pokreće se tiskarska djelatnost u Osijeku. U Zbirci tiskarstva i knjigoveštva sačuvane su tri knjige tiskane kod J. Martina Divalda, među kojima je posebno istaknuto drugo izdanje Satira koje po prvi put (nakon anonimnog prvog dresdenskog izdanja) nosi ime autora Matije Antuna Reljkovića. Druga tri sačuvana djela iz njegove tiskare su molitvenik Auserlesene Andachtsübungen eines Christen […] iz 1779. godine, zajedno uvezane dvije knjige filozofskih teorija te djelo Josipa Paviševića (1734. – 1803.), provincijala Kapistranske provincije, Saecula seraphica ex universa theologia iz 1777. Nakon smrti Ivana Martina Divalda rad tiskare nastavljaju članovi obitelji Divald koji su izdali, između ostalog, i treće izdanje Satira 1822. godine, čiju glavnu naslovnu stranicu krasi drvorez Satira koji razgovara sa slavonskim seljakom.

Mathie Antuna Relkovicha Satir, illiti divji csovik...U Osiku, Pritiskan sa slovih Martina Divalt. 1779
Auserlesene Andachtaubungen eines Christen..., Essegg, 1779.
Conclusiones ex universa philosophia...D. Josephi ...Osijek, Typis Ioan. Martini Divaltii, 1779.
Saecula seraphica ex universa Theologia, Osijek, 1777.
Satir M. A. Relkovicha pl. od Ehrendorf. i istoga pocsetnika xivot na kratko izpisan u Ossiku, Slovih Martina Aloysie Divald, privileg. Knjigotisca, 1822