Zbirka stakla – Slavonske staklane Zvečevo i Ivanovo Polje

Sandra Kandučar, viša kustosica, voditeljica Zbirke stakla

Zbirka stakla jedna je od temeljnih zbirki Muzeja za umjetnost i obrt koja broji gotovo 6000 predmeta, što je čini najvećom i najznačajnijom zbirkom ove vrste u Hrvatskoj. Prikupljeni fundus svojim sadržajem dokumentira bogatu povijest europske i hrvatske staklarske proizvodnje u rasponu od 16. do 21. stoljeća, u stilskom slijedu od renesanse do suvremenog dizajna. Zbirka obuhvaća reprezentativne primjerke, ali u velikoj mjeri i one predmete koji su sačinjavali elemente životnih prostora na našem tlu. Uz predmete koji su nastali u hrvatskim staklanama i od hrvatskih umjetnika, u zbirci su zastupljeni i mnogi proizvodi najznačajnijih europskih staklarskih središta. Svakako treba izdvojiti skupinu venecijanskog (muranskog) stakla koja je najveća i najcjelovitija u našoj zemlji, a njezin najvrjedniji dio čini staklo iz vremena renesanse. Zemlje sjeverno od Alpa zastupljene su predmetima izrađenim od stakla koje se svojom kakvoćom razlikuje od muranskog. To su bilikumi, boce i čaše od grubljeg stakla oslikani višebojnim emajlom. Predmeti iz razdoblja baroka i rokokoa većinom su češke i njemačke provenijencije, izrađeni od kristalnog stakla, ukrašeni tehnikama brušenja, graviranja i pozlatom. Unutar Zbirke stakla najzastupljenija je produkcija 19. stoljeća koju predstavljaju mnogobrojni predmeti izrađeni od bezbojnog i obojenog stakla, kao i od novoizumljenih vrsta stakla (hyalith, lityalin, uransko). Posebnu cjelinu u Zbirci čine vitraji iz razdoblja historicizma i secesije, kao i skice i nacrti za vitraje iz ostavštine Ivana Marinkovića, vlasnika glasovite zagrebačke radionice. Razdoblje 20. stoljeća zastupljeno je proizvodima iz najpoznatijih staklana Europe i Amerike, a u ovoj skupini valja istaknuti i djela poznatih skandinavskih dizajnera, kao i čeških majstora koji su obilježili drugu polovinu 20. stoljeća.

Na ovoj izložbi osječkoj publici predstavljaju se proizvodi dviju slavonskih manufaktura stakla iz 19. stoljeća, vremena kada teritorij Slavonije obuhvaća opći napredak industrijske privrede u kojem staklarstvo predstavlja jednu od zastupljenijih grana. Mnoge staklane Slavonije svojim, iako kraćim djelovanjem dale su značajan doprinos privrednom razvitku.

Staklana u Ivanovom Polju kod Daruvara, djelovala je preko stotinu godina, što je gotovo izuzetno za naše prilike. Osnovana je još 1792. godine, a arhivski dokumenti spominju da je već početkom 19. stoljeća proizvodila “male količine stakla, od kojih je jedan dio plasirala i u susjednu Bosnu“. To su bili različiti predmeti od boca i stolnog posuđa do bočica za ljekarije kao i stakla za džepne ure. Sve se to izrađivalo od bijelog, zelenog i žutoga stakla. Tijekom vremena staklana je mijenjala vlasnike, prolazila krize ali i širila ponudu. Osim predmeta za svakodnevnu upotrebu, izrađivali su se i luksuzni, estetski vrlo lijepo oblikovani komadi od kristalnog stakla, kao i staklene ploče. Svoje proizvode staklana u Ivanovom Polju s uspjehom je izlagala 1864. na Prvoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu, 1885. u Budimpešti na Zemaljskoj izložbi i 1896. godine na Milenijskoj izložbi, dobivajući i zaslužena priznanja. Dolaskom novog stoljeća, 1910. godine, staklana se, iz financijskih razloga definitivno zatvara.

Za staklanu Zvečevo koju je 1842. osnovao bečki trgovac staklom Josef Lobmeyr i domaći poduzetnik Karlo Sigmund Hondl, može se slobodno reći da je bila najznačajnija tvornica stakla u Slavoniji u 19. stoljeću. Svoju robu izvozila je u mnoge europske gradove i u Ameriku, a svjetsku slavu stekla je svojim kristalnim čašama, servisima, svjetiljkama i kristalnim lusterima kojima je opskrbljivala i bečki Dvor. Vlasnici staklane mijenjali su se no tradicija kvalitetne izrade stakla je ostala, što se potvrđivalo i na međunarodnim izložbama u Beču 1873. i 1894. godine, kao i 1896. u Budimpešti. Rad staklane prestaje 1904. godine, a posljednji podatak o njoj iz 1912. godine navodi da je, iako zatvorena već nekoliko godina, zgrada izgorjela do temelja.