Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Zbirka tekstila i modnog pribora – Modni ormar Matilde Hengl

Andrea Klobučar, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke tekstila i modnog pribora


Prema Statutu Muzeja za umjetnost i obrt iz 1879. godine prvu od šest temeljnih muzejskih zbirki činili su tekstilni predmeti, što govori o važnosti koja se pridavala njihovom sakupljanju. Izidor Kršnjavi, prvi ravnatelj muzeja, sakupljačku je politiku zbirke tekstila formirao sukladno tadašnjim europskim muzeološkim principima – tekstilni i odjevni predmeti primarno su se sakupljali radi svoje umjetničke vrijednosti i kvalitetne izrade te su kao takvi trebali biti primjerom za buduće umjetnike i obrtnike.

Katalog tekstilne zbirke zemalj. umjetničko-obrtnog muzeja u Zagrebu autorice Jelice Belović Bernadzikowske iz 1907. godine prvi je objavljeni katalog muzejskih zbirki. Iz njega je vidljivo kako su se u najranijem fundusu zbirke nalazili etnografski predmeti – odjeća, dijelovi odjeće, posoblje (posteljina, stolnjaci, ručnici), fragmenti tkanina, fragmenti veziva, ćilimi, ali i fragmenti raznih europskih čipaka, fragment tapiserije iz 15. stoljeća, fragmenti svilenih, damastnih, baršunastih i pamučnih tkanina i jedna svilena ženska haljina iz doba empirea.

Osnivanjem Etnografskog muzeja u Zagrebu 1919. godine, sva etnografska građa iz Muzeja za umjetnost i obrt predana je novoosnovanom muzeju. U zbirci tekstila ostali su građanska odjeća, fragmenti tekstila, čipke, sagovi, ćilimi, tapiserije i liturgijsko ruho, koji i danas čine temelj zbirke.

Sakupljačka i izlagačka politika zbirke tekstila utemeljena u međuratnom razdoblju usmjerena je prvenstveno na predmete domaće obrtne i industrijske proizvodnje te na povijesne tekstilije europske provenijencije upotrebljavane u našim krajevima. Sustavnim prikupljanjem predmeta stvoren je bogat fundus čime se zbirka tekstila Muzeja za umjetnost i obrt profilirala kao referentno mjesto za istraživanje povijesti tekstila, kulture odijevanja i povijesti mode u Hrvatskoj.

Zbirka tekstila i modnog pribora danas obuhvaća 10642 inventarna zapisa o predmetima i podijeljena je u 14 podzbirki: odjeća, modni pribor, parfemske bočice, crkveno ruho, sagovi, ćilimi, tapiserije, posoblje, veziva, čipke, nacrti, modni časopisi, igračke i kostimografija.

Odjeća Matilde Hengl u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt čini svojevrsni obiteljski modni ormar* unutar kojega se nalaze predmeti iz vremena od oko 1890. do 1940-ih godina. Takva zatvorena cjelina, zbirka odjeće koju je nosila ili jedna osoba ili nekoliko generacija ljudi unutar jedne obitelji, omogućuje nam da istražimo pitanja individualnog ukusa, socijalnog statusa i promjene mode tijekom određenog vremenskog perioda.

Izložena odjeća i modni pribor iz obiteljskog modnog ormara Matilde Hengl dokumentiraju modne promjene, društveni položaj, ekonomski status, ukus i modne preferencije vlasnice u razdoblju od 1900. do 1935. godine.

Matilda (Thildy) Vilhelmina Gillming rodila se 20. listopada 1880. godine u bogatoj osječkoj obitelji industrijalaca, vlasnika osječke tvornice kože. Školovala se u Dresdenu, gdje je završila djevojački internat. Govorila je njemački, francuski i talijanski, a služila se i engleskim jezikom. Bila je članica Kluba osječkih književnika i objavila je nekoliko knjiga na njemačkom jeziku. Godine 1906. udala se za Vjekoslava Hengla, tada siromašnoga odvjetnika. Njezini roditelji kupili su zemljište i izgradili im kuću u kojoj se danas nalazi Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku. Vjekoslav Hengl, rodom iz Donjeg Miholjca, najveći dio svog života proveo je u Osijeku kao odvjetnik i javni bilježnik, a od 1920. do 1934. godine bio je i gradonačelnik. Umro je 6. studenog 1961. godine, a pet godina nakon njega preminula je i supruga Matilda, 28. prosinca 1966. godine. Oboje su pokopani u obiteljskoj grobnici Gillming – Hengl na osječkom gornjogradskom groblju Sv. Ane.

*Obiteljski modni ormar slobodan je prijevod engleskog termina wardrobe collection. Više o tome vidi u: Eleanor Thompson, „Museum Collections of Dress and Fashion,“ u: Berg Encyclopedia of World Dress and Fashion: Global Perspectives, ur. Joanne B. Eicher, (Oxford: Berg Publishers, 2010.)


Ženski šešir
Cipele
Cipele
Cipele
Haljina
Haljina