Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

MUO u Slavoniji – Slavonija u MUO

Podijelite na

FacebookLinkedInTwitterWhatsAppEmail

Virtualna izložba MUO u Slavoniji – Slavonija u MUO nastala je na temelju velikog istoimenog izložbenog projekta realiziranog u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt i Muzeja Slavonije Osijek. Tijekom godine dana (travanj 2023. – travanj 2024.) osječka je publika imala priliku upoznati reprezentativne predmete iz čak četrnaest muzejskih zbirki, a zahvaljujući bogatstvu fundusa Muzeja za umjetnost i obrt tematski je izložbu bilo moguće, u većini slučajeva, povezati s područjem Slavonije.


MUO u Slavoniji, Slavonija u MUO i što nas još povezuje?

Izložba MUO u Slavoniji, Slavonija u MUO nastavak je dugogodišnje suradnje dvaju ustanova, koja se provodila institucionalno ili kolegijalno, brigom o predmetima, izložbama i realiziranim projektima. No, što je to što povezuje ove dvije ustanove? To su prošlost, sadašnjost i budućnost koji se protežu kroz nekoliko pojmova – osnutak, muzejska građa i preseljenje.

Igrom sudbine obje ustanove kao dan početka svojeg djelovanja bilježe datum 17. veljače. Muzej za umjetnost i obrt je na taj dan 1880. godine osnovan inicijativom Društva umjetnosti i njenog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija, a Muzej Slavonije tri godine ranije darom Franje Sedlakovića.

Muzej za umjetnost i obrt svakako je najveći muzej u Hrvatskoj koji brine o predmetima lijepe i primijenjene umjetnosti. Komplementarnu građu Muzeja za umjetnost i obrt manjim opsegom sadrži, kao muzej općeg tipa, i Muzej Slavonije, potvrđen kao najznačajnija muzejska ustanova istočno od Zagreba. Muzejska građa nužno nameće suradnju.

Preseljenja su obilježila Muzej Slavonije u prvim desetljećima njegova djelovanja. Tek u osmom desetljeću svojeg djelovanja Muzej je smješten na adresu koja je trajno nepromijenjena do danas. Iako na sigurnoj adresi, Muzej Slavonije snuje ponovno preseljenje u veći i adekvatniji prostor. Kao i Muzej Slavonije u nekim drugim vremenima, i Muzej za umjetnost i obrt se, iz drugih razloga, našao u selidbama i djelovanju na više lokacija. Reprezentativna historicistička palača iz 1888. godine, koju je projektirao Herman Bollé za Muzej za umjetnost i obrt u potresu je 2020. godine oštećena i trenutno neadekvatna.

Brojeći velike obljetnice i u iščekivanjima što skorijih preseljenja u obnovljene i adekvatnije prostore, Muzej Slavonije i Muzej za umjetnost i obrt koriste priliku za suradnju. Izložba MUO u Slavoniji, Slavonija u MUO, kao što i naziv sugerira ima za cilj u Muzeju Slavonije u Osijeku prezentirati zbirke Muzeja za umjetnost i obrt odabirom predmeta koji su uglavnom svojom provenijencijom ili sadržajem iz Slavonije, ponajprije s područja Osijeka i okolice.

Nadamo se kako će se suradnja dvaju muzeja nastaviti i dalje, možda već u skorije vrijeme u novoobnovljenoj zgradi Muzeja za umjetnost i obrt, a zadovoljstvo će biti tim veće ukoliko suradnja bude dogovorena i u novim prostorima Muzeja Slavonije.

Denis Detling, Muzej Slavonije Osijek


Najznačajniji hrvatski umjetnički muzej, Muzej za umjetnost i obrt, smješten je u reprezentativnoj historicističkoj palači na jednom od najljepših trgova zagrebačkog Donjeg grada.

U veljači 2020. (17. 2.), obilježena je 140. obljetnica kontinuiranog postojanja i djelovanja Muzeja u Hrvatskoj i Europi. Nažalost, iste godine u ožujku (22. 3.) kao i 140 godina ranije Zagreb je pogodio snažan potres, u kojem je zgrada MUO teško oštećena, te je Muzej bio prisiljen privremeno napustiti svoje prostore i zatvoriti se za publiku. Ovime je započela nova epoha djelovanja Muzeja do njegova ponovnog povratka u novoobnovljenu i osuvremenjenu palaču.

Izložba MUO u Slavoniji, Slavonija u MUO kruna je višedesetljetne bliske suradnje između Muzeja Slavonije i Muzeja za umjetnost i obrt. U svim velikim nacionalnim projektima u kojima je bilo potrebno prezentirati hrvatsku umjetnost te dati presjek umjetničkih zbivanja i stilova na ovim područjima MUO je uspješno surađivao s Muzejom Slavonije. Dajući svoj doprinos velikim kulturološkim projektima Muzej Slavonije se pozicionirao kao ključna muzejska institucija za suradnju na istoku Hrvatske. Naš novi projekt zamišljen je kao predstavljanje brojnih i bogatih zbirki MUO-a. Zahvaljujući iznimnom fundusu Muzeja s velikim rasponom umjetnina tematski ga je bilo moguće u većini slučajeva povezati s područjem Slavonije odnosno Osijeka. Tamo gdje to nije bio slučaj predstavljeni su pomno odabrani, ponajbolji ili posebno interesantni predmeti iz svake pojedine zbirke. Nažalost, ograničenost prostora ne omogućava ekstenzivniju prezentaciju naših velikih zbirki ali vjerujemo da će i ova selekcija biti dovoljna da se dočara bogatstvo koje one čuvaju.

Miroslav Gašparović