Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Zbirka grafičkog dizajna – Sportski plakati

Koraljka Vlajo, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke grafičkog dizajna i Zbirke produkt dizajna


Zbirka grafičkog dizajna MUO nastala je početkom 60-ih godina 20. stoljeća kao Zbirka plakata i industrijskog dizajna. Zahvaljujući entuzijazmu kustosa zbirke, teoretičara i likovnog kritičara Radoslava Putara, Muzej se ubrzo afirmirao kao jedna od ključnih regionalnih ustanova za promociju grafičkog i industrijskog dizajna.

Zbirka grafičkog dizajna višestruko je važna za Muzej za umjetnost i obrt, a njenih gotovo 17.000 predmeta koji obuhvaćaju razdoblje od kraja 18. stoljeća do danas svjedoče o zavidnoj kulturi grafičkog oblikovanja u Hrvatskoj. Jedna je od najopsežnijih domaćih zbirki posvećenih ovoj tematici: okosnicu zbirke čini više od 6.000 izložbenih, kazališnih, političkih, reklamnih, edukativnih, filmskih, koncertnih i sportskih plakata. Zbirka sadržava i više od 10.000 predmeta s različitih područja vizualnih komunikacija (knjige, časopisi, ambalaža, elementi vizualnog identiteta, propagandni materijali itd.).

U fundusu Zbirke nalaze se gotovo kompletni dizajnerski opusi Ateliera Tri, Ivana Picelja, Borisa Bućana, Mihajla Arsovskog, Milana Vulpea, Borisa Ljubičića i Marije Kalentić, a fundus se redovito nadopunjuje suvremenim dizajnerskim ostvarenjima.

Također, ova je zbirka iscrpan dokument razvoja samog Muzeja koji je na svojim projektima redovito surađivao s našim renomiranim dizajnerima. Već 1962., povodom obnavljanja stalnog postava, Ivan Picelj je obogatio vizualni identitet Muzeja serijom plakata za Stalni postav; plakat za devedesetu godišnjicu osnutka MUO dizajnirao je Mihajlo Arsovski, dok je povodom obilježavanja 100 godina Muzeja plakat oblikovao Boris Bućan.

Zbirka sadrži oko 200 primjeraka sportskih plakata nastalih između 1930- ih i 1999. godine, a ovdje prikazani primjeri predstavljaju odabir nekih od ključnih radova koji su svojom snažnom likovnom ekspresijom (ali i značajem promovirane manifestacije) ostali zabilježeni u kolektivnom sjećanju, te postali važan dio povijesti hrvatskog grafičkog dizajna.

KARATE KLUB TEMPO: MILAN DRLJAN

Plakat Tilden među najstarijim je sportskim plakatima u zbirci. Rad je Ateliera Tri, hrvatskog dizajnerskog studija koji se u međuratnom razdoblju sustavno i profesionalno bavio područjem ekonomske propagande. Tijekom svog intenzivnog desetogodišnjeg djelovanja (1930. – 1940.) ovaj je studio obrađivao sportske teme poput natjecanja u tenisu i motociklističkih utrka, no i njihova rješenja za turističku industriju i proizvođače automobilske opreme nerijetko su sadržavala sportske motive (utrka, brzine, zimskih sportova).

Plakat Zvonimira Agbabe Trst – Varna jedan je od najranijih plakata nastalih u novoj Jugoslaviji. Promovirao je prvi veliki poslijeratni sportski događaj, veliku biciklističku utrku od Trsta do Crnog mora (1694 km) koja je održana samo tri i pol mjeseca nakon završetka Drugog svjetskog rata, a organizirali su je članovi Biciklističkog saveza Hrvatske.

Dizajner Bojan Stranić vjerojatno je najznačajniji hrvatski autor sportskog plakata. I sam je bio sportaš – igrač, trener i izbornik odbojkaške reprezentacije, te je dizajnirao neke od najljepših domaćih (sportskih) plakata šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.

I grafički dizajner Boris Ljubičić tijekom svoje dugogodišnje karijere često se bavio sportskim temama, a dizajn vizualnog identiteta VIII. mediteranskih igara zasigurno pripada među najvažnija ostvarenja u povijesti domaćeg dizajna. Ovaj je ambiciozan projekt unio brojne tehničke i oblikovne inovacije, pa je Ljubičićev znak postao i službeni znak svih budućih Igara. Plakati pojedinih sportova (ukupno 18) izvedeni su transformacijom fotografija u apstraktne „titrajuće“ rastere koji se, gledani iz veće udaljenosti, optički kombiniraju u jasnu sliku.