Moji podaci

Svako korištenje portala Hrvatska kulturna baština podliježe niže navedenim uvjetima.

Autorska i srodna prava

Sva prava nad svim objavljenim sadržajima na portalu „Hrvatska kulturna baština“, koji uključuju, no nisu ograničeni na slike, tekstove i softver, pridržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07), kao vlastita intelektualna tvorevina, zaštićena je i baza podataka s obzirom na izbor i raspored sadržaja na portalu.

Uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštivanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.
Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.
Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.


Točnost i pouzdanost podataka

Ministarstvo kulture i medija će uložiti razuman napor kako bi se na navedenom portalu našli provjereni i točni podaci, ali ne može biti odgovorno za njihovu točnost i potpunost. Svi korisnici koji pristupaju portalu „Hrvatska kulturna baština“ koriste njegov sadržaj na vlastitu odgovornost. Ministarstvo kulture i medija neće biti odgovorno ni za kakve izravne, slučajne, posljedične, neizravne ili kaznene štete koje su nastale iz pristupa, korištenja ili nemogućnosti korištenja portala eKultura ili zbog bilo koje greške ili nepotpunosti u njenom sadržaju.
Ovaj portal sadrži informacije treće strane i veze do drugih mrežnih stranica nad kojima Ministarstvo kulture i medija nema kontrolu. Ministarstvo kulture i medija nije odgovorno za točnost ili bilo koji drugi aspekt takvih informacija i ne preuzima nikakvu odgovornost za takve informacije. Ministarstvo kulture i medija zadržava pravo izmjene sadržaja ovog portala na bilo koji način, u bilo kojem trenutku i iz bilo kojeg razloga i neće biti odgovorno ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.

Zaštita privatnosti

Ministarstvo kulture i medija poštuje privatnost posjetitelja portala eKultura i prikupljat će samo osobne podatke kao što su ime, adresa, telefonski broj ili e-mail adresa korisnika kada ih oni dobrovoljno dostave. Ti podaci bit će korišteni isključivo kako bi se udovoljilo pojedinačnim zahtjevima za informacijama te kako bi se na temelju njih, boljim razumijevanjem potreba korisnika, unaprijedili sadržaji i usluge portala eKultura. Ti podaci neće biti prodavani niti korišteni, niti će biti prenošeni trećoj strani bez pristanka korisnika. Svaka promjena u politici privatnosti bit će objavljena na ovom portalu.

Zatvori
API: uvjeti korištenja

Preuzimanjem sadržaja s portala korisnik se obvezuje da će ga koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe i samo za individualnu upotrebu u stručne i znanstvene svrhe uz poštovanje svih autorskih prava, drugih vlasničkih prava i svakog navedenog ograničenja prava.

Stoga se sadržaji s portala ne smiju dalje kopirati, reproducirati ili na bilo koji drugi način distribuirati bez izričitog dopuštenja Ministarstva kulture i medija.

Svako korištenje preuzetih sadržaja mora biti popraćeno napomenom „Copyright (c) 2021, Ministarstvo kulture i medija RH, sva prava pridržana“.

Zatvori
Pretražite portal

Zbirka metala – Izbor predmeta svakodnevne upotrebe iz Stalnog postava studijske Zbirke metala

Dr. sc. Arijana Koprčina, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke metala


Zbirka metala jedna je od temeljnih zbirki Muzeja za umjetnost i obrt, obuhvaćena već dokumentom o osnivanju Muzeja iz 1879. godine, kojim je u VI skupini nazvanoj Metalotehnika planirano sabiranje predmeta i umjetnina od raznih metala. Štatut i osnova Muzeja za umjetni obrt navodi sakupljanje zlatarske robe narodne i umjetne, predmeta od željeza, mjedi, bronce, bakra i kositra ali i zvona. Navedeni opseg materijala zaista i odgovara današnjem stanju Zbirke u kojoj je nakon više od 140 godina prikupljena iznimno raznovrsna građa izvedena od svih spomenutih materijala.

Danas zbirka obuhvaća više od 8000 predmeta nastalih od srednjeg vijeka do suvremenosti, pri čemu je treba promatrati kao niz manjih cjelina, u osnovi podijeljenih na profanu i sakralnu građu ali i prema materijalima izvedbe koji su uobičajen temelj sagledavanja primijenjene umjetnosti.

Sakralnu građu čine katolički, židovski i pravoslavni predmeti, većinom liturgijskog karaktera, ali i dijelovi opreme sakralnih prostora. Uz kaleže, monstrance, raspela, lađice, vječno svjetlo, križeve i svijećnjake tu su i hanukije, besamimi, oprema Tore te predmeti kućne pobožnosti. Većinom je riječ o izvedbama od plemenitih metala, srebra ali i raznih legura kao i željeza. Već je istaknuto da je prikupljanje sakralnih predmeta utkano u osnovu Muzeja jer je crkvena građa uobičajena osnova muzejskih fundusa a najveći zamah dogodio se između dva svjetska rata otkupom kolekcije Salamona Bergera. Uz spomenuto značajnu grupu koja je dalekovidno predviđena već osnivačkim aktom, cjelinu čine i crkvena zvona prikupljena i sačuvana od pretapanja tijekom Prvog svjetskog rata.

Drugu veliku cjelinu u okviru Zbirke metala čine profani upotrebni svakodnevni i ukrasni predmeti te mali broj nakita, a dominira oprema stola i doma od raznovrsnih materijala, srebra, zlata, bakra, bronce, mjedi, kositra i željeza, ručne radioničke i manufakturne izvedbe kao i rana industrijska, serijska produkcija. Poput sakralne, i ova cjelina obuhvaća građu od 15. stoljeća do recentnog razdoblja.

I ovdje se izdvajaju manje grupe poput zbirke željeznih predmeta koju većinom čine ključevi i brave te kovani željezni elementi – cimeri i ograde. Malu, zasebnu grupu čine uporabni predmeti od bakra i mjedi poput vrčeva, kotlova i svijećnjaka te predmeti od kositra i bronce.

Sagledavajući Zbirku metala u cjelini, dijelom je riječ o uvoznoj produkciji, a dijelom je riječ o domaćim izvedbama pri čemu se ističu radovi domaćih majstora zlatara i srebrnara te izvedbe hrvatskih autora poput Tomislava Krizmana, Antonije Krasnik, Ive Kerdića, Slavka Jurića i mnogih drugih.

Izbor iz Zbirke metala prezentiran u Osijeku obuhvaća izbor iz stalnog postava s predmetima datiranim od 17. do 20. stoljeća kojima se prezentira najbrojniji dio Zbirke metala, prvenstveno profani predmeti dnevne upotrebe, izlaganjem baroknih svijećnjaka i upotrebnog srebra 18. stoljeća, poput soljenke i pribora za jelo, klasicističkih vrčeva, svijećnjaka i šećernice. Stil empirea ilustriraju pozlaćeni predmeti, svijećnjaci, mirisnice i posuda za slatkiše, a vremenski se na njih nadovezuju primjeri srebrnine 19. i 20. stoljeća. Izbor zaključuje nekoliko reprezentativnih secesijskih predmeta, servis za kavu, žardinjera i dvojna vaza koje uz tipično oblikovanje upotpunjeno brušenim bezbojnim staklenim elementima karakterizira i materijal izrade – posrebrena kositrena legura. Izbor predmeta iz Stalnog postava Muzeja za umjetnost i obrt tek upućuje na raznovrsnost materijala i vremenski okvir građe prikupljene u Zbirci metala.

Posuda za cvijeće
Dvojna vaza