Zbirke fotografije – Fotoreportaža u Hrvatskoj

Dunja Nekić, viša kustosica, dokumentaristica, voditeljica Zbirke starije fotografije

Dr. sc. Iva Prosoli, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke novije fotografije i Zbirke fotoopreme

Fotografske zbirke Muzeja za umjetnost i obrt čine: Zbirka starije fotografije, Zbirka novije fotografije i Zbirka fotografske opreme. U njima se čuvaju predmeti različitih fotografskih tehnika, od onih najstarijih s kraja 1840-ih godina pa sve do suvremenih digitalnih otisaka 21. stoljeća, kao i brojni fotoaparati, fotografski pribor, albumi i razglednice. Ukupan broj predmeta ovih zbirki premašuje broj od 25 000 što ih čini najvećom cjelinom Muzeja za umjetnost i obrt.

Godina 1913. obilježava početak prikupljanja fotografske građe u MUO kada su u fundus Muzeja uvrštena dva dagerotipijska portreta iz Osijeka. Sustavno se fotografije prikupljaju od druge polovine 1930-ih godina, i to prvenstveno kroz donacije pojedinaca i institucija. Jednu od najvećih fotografskih kolekcija Muzeju donirao je Fotoklub Zagreb 1939. godine, što je rezultiralo otvaranjem zbirke javnosti u uređenom prostoru na II. katu MUO početkom sljedeće godine. Daljnjem razvoju zbirki pridonijela je i velika izložba 100 godina fotografije u Hrvatskoj / 20 godina Fotokemike, održana 1966. godine kada su zbirke iznova obogaćene velikom donacijom Fotosaveza Hrvatske i Fotokluba Zagreb. Od 1940. godine i prvog izlaganja fotografija u postavu do danas, fotografije iz fundusa MUO predstavljane su kao umjetnički medij kroz samostalne izložbe ili kao dio većih kulturoloških projekata. Zbirke se kontinuirano nadopunjuju donacijama i otkupima u skladu s njihovom prikupljačkom politikom.

Posljednji stalni postav fotografskih zbirki otvoren je u veljači 2020. godine povodom 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt te zatvoren mjesec dana kasnije uslijed posljedica potresa. Postav je prikazivao raspon povijesti fotografskog medija od najranijih predmeta do suvremenosti, a tematski je bio podijeljen na nekoliko cjelina: Povijest fotografije u Hrvatskoj kroz tri segmenta: Studijska fotografija, Fotoreportaža i Amaterska fotografija; Fotografija i umjetnička praksa nakon 1960.; Povijest fotografskih tehnika i Fotooprema. Svakoj cjelini bio je pridružen i edukacijski dio u obliku prezentacija i proširenih legendi sa svrhom šire kontekstualizacije radova i razumijevanja povijesti i suvremenosti hrvatske fotografije.

Izložbenom cjelinom „Fotoreportaža u Hrvatskoj“ predstavljen je vremenski (i stilski) široki raspon radova. Izbor je vođen idejom da se fotoreportažu predstavi kao društveno odgovoran medij pri čemu su birani ključni autori i radovi koji su obilježili domaću povijest fotoreportaže. Najraniji izloženi radovi potječu s početka 1930-ih godina kada se fotoreportaža profesionalno afirmirala kroz pojavu novina i ilustriranih časopisa i svjedočila Veliku gospodarsku krizu (Tošo Dabac, Đuro Janeković). Iz poslijeratnog razdoblja izdvojeni su Milan Pavić, koji je bio reprezentativni dokumentarist državne politike i izgradnje, Pavao Cajzek te Mladen Tudor koji pokazuju drugu stranu socijalističkog sistema, te su ujedno predstavnici tada dominantne life fotografije. Od suvremenih autora odabrani su radovi onih fotografa koji polaze s jasne autorske pozicije i kritički su okrenuti spram društva. Njima su pridodane i ikoničke fotografije iz Domovinskog rata Pava Urbana. Fotografije na ovom dijelu izložbe nisu postavljene kronološki već je njihov raspored određen značenjskom razinom radova kao i njihovom društvenom ulogom.